Civilizacija Maja | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Civilizacija Maja". Rad ima 10 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


Seminarski rad
Tema: Civilizacija Maja
Podgorica, Januar 2010. godine
Sadrzaj:
Uvod. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2
Copan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2
Tikal . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4
Palenqe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6
Yaxchilan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
Zakljucak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
Literatura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10
Uvod
Pod teritorijem civilizacije Maja podrazumijevamo region današnjeg Meksika, (države Chiapas, Tabasco, Yucatan, Quintana Roo), Belizea, Hondurasa, Guatemale i Salvadora. Svijet Maja je izlazio na tri vodene površine: Meksički zaliv na sjeveru, Karibe (Atlantski ocean) na istoku i Tihi ocean na zapadu. Vremenski period od pojavljivanja Maja seže u početak III milenijuma prije nove ere i traje do X stoljeća nove ere. Pri tome je većina arheoloških informacija koncentrisana na period od zadnjih hiljadu i po godina civilizacije.
U ovom radu predstavicemo drevne gradove civilizacije Maja, koji sami po sebi predstavljaju I stvaraju sliku ove drevne civilizacije.
Copan (Santa Ana, Honduras)
Na jugoistočnom kraju civilizacije Maja, u današnjem Hondurasu, nalaze se ostaci drevnog grada Copana. Copan je promovisan u zaštićeno nasljeđe svjetskog značaja od strane UNESCO-a 1980. godine. On se ujedno smatra za najbolje prostudiran grad Maja u posljednjih 150 godina. Ovaj veličanstveni arheološki park je bio glavni izvor informacija za drevnu civilizaciju Maja.
Trodimenzionalna umjetnost u kamenu, Copan, Honduras
Naredne fotografije pokazuju kako je došlo do otkrića hrama Rosalile.
“Struktura broj 16”, oficijelni naziv za piramidu koja skriva hram Rosalilu, Copan, Honduras
Arheolog dr William Fash je, u saradnji sa honduraškim Insitutom za antropologiju i historiju pokrenuo projekt Copan Archeological Acropolis Project (PAAC) 1986. godine. Istraživanja su se svodila na prokopavanje tunela ispod piramide poznate kao Struktura 26 i čuvenih Hijeroglifskih stepenica. Tri godine kasnije, 1989. Fash je tražio od honduraskog arheologa Ricarda Fasquelle da kopa ispod Strukture 16.
Fasquelle je pronašao Hram u perfektnom stanju ispod piramide. Visina je iznosila 14 metara, a strane 19 x 19 metara.
Prema tekstu koji prati repliku hrama tvrdi se da je “ova građevina bila posvećena desetom vladaru Copana iz 571. godine. Hram je bio simbolom planine, mjesta kreacije, izvora života. Bog Sunce je ključni igrač u mitu o kreaciji. On se veličanstveno uzdiže iznad ulaznih vrata i širi se čitavom zgradom.
Hramovi su obično bili uništavani da bi slijedeći vladari podizali nove hramove na njihovim ruševinama. Rosalila je bila toliko sveta da je ostala nedirnuta. Ispod Rosalile su arheolozi pronašli još starije structure.
Hram Rosalila u perfektnom stanju ispod piramide, Copan, Honduras
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET