Ekološka sigurnost | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Ekološka sigurnost". Rad ima 25 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


Univerzitet u Sarajevu
EKOLOŠKA SIGURNOST
SEMINARSKI RAD
Sarajevo, decembar, 2011.
S A D R Ž A J:
UVOD 3
1. EKOLOGIJA I EKOLOŠKA SIGURNOST 5
2. FAKTORI EKOLOŠKE SIGURNOSTI 6
2.1. Faktori izazvani prirodnim zakonima 6
2.1.1. Suše 7
2.1.2. Klizišta 7
2.1.3. Zemljotresi, cunami talasi 8
2.1.4. Uragani, tornada 9
2.1.5. Vulkani 10
2.2. Faktori izazvani aktivnostima ljudi 11
2.2.1. Klimatske promjene 12
2.2.2. Zagađivanje atmosfere i smanjenje ozonskog omotača 13
2.2.3. Vodeni resursi 15
2.2.4. Zemljište 16
3. SIGURNOSNE DJELATNOSTI U ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE 17
3.1. Ekološki kriminalitet 19
4. EKOLOŠKE DESTRUKCIJE I UGROŽAVANJE SIGURNOSTI 20
5. UZROCI DESTRUKCIJE ŽIVOTNE SREDINE 22
6. ZAKLJUČAK 25
7. LITERATURA 26
UVOD
Čovjekova sredina ima esencijalni značaj za ljudsko društvo. Ona je okvir njegovog rada i uslov života uopšte. Prirodna sredina, sa svojim prirodnim izvorima i prirodnim uslovima je prostor u kome se odvija privredna dijelatnost ljudi, kako proizvodna tako i neproizvodna. Prema opštoj teoriji sistema privredu možemo tretirati kao podsistem velikog društvenog sistema, tako da istovremeno čovjekova sredina predstavlja okruženje privrede, tj. privrednog sistema, i suštinski ga determiniše.
Ekološka pitanja su početkom 21. vijeka na visokom nivou prioriteta političkih vođa, ekonomista, naučnika i zabrinutih građana. Tokom 20. vijeka svijest o rizicima i implikacijama ekoloških problema je naglo porasla. Tlo je u velikoj mjeri degradirano i erodirano u cijelom svijetu. Prirodna staništa se uništavaju, na primjer preko 50 % tropske šume je uništeno od 1950. godine, i taj proces se nastavlja. Kao rezultat toga hiljade vrsta biljaka i životinja izumiru svake godine. Ispuštanje otpada u mora, zrak i zemlju znaći da su problemi zagađenja sveprisutni. Velike količine otpada, uključujući otrovne materije, teške metale i radioaktivne materije, su bačene u more, direktno ili kroz rijeke. Zajedno sa kanalizacijama i izljevanjima nafte to je trajno oštetilo mora i učinilo ih ranjivim. Milijarde ljudi pate svakodnevno od zagađenog zraka. Kisele kiše, oštećenja ozonskog omotača i klimatske promjene su veliki regionalni i globalni problemi koji proizilaze iz zagađenja atmosfere.
Ekološki problemi nisu novi, ali su u historiji bili pretežno lokalni. Ljudske zajednice mogle su pobjeći od posljedica preselivši se na nezagađena područja, i ako to nije bilo moguće nisu imali uticaja na dobrobit susjednih društava. Ali sve veća industralizacija i rast svjetske populacije i globalizacija mijenjaju tu situaciju, i posljedice postaju globalne.
Savremeni ekonomski razvoj karakteriše veliko ubrzanje njegovog tempa ili dinamike, što je u velikoj mjeri uticalo na zaoštravanje ekoloških problema. Intenzivna industrijalizacija i urbanizacija tokom dvadesetog veka imala je za posljedicu narušavanje prirodne ravnoteže i negativan uticaj na zdravlje čovjeka i čitav živi svijet. Ekološka kriza predstavlja krizu egzistencije postojećeg tipa industrijskog društva u odnosu na prirodne uslove koji se u savremenom periodu pojavljuju kao znatna ograničenja.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET