Tehnološka razgraničenja pojmova u vezi sa rizikom | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Tehnološka razgraničenja pojmova u vezi sa rizikom". Rad ima 19 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

Univerzitet u Nišu
Fakultet zaštite na radu u Nišu
predmet: teorija sistema i rizika
SEMINARSKI RAD
tema: TEHNOLOŠKA RAZGRANIČENJA POJMOVA U VEZI SA RIZIKOM
UVOD
Savremeno društvo, kao celina radne i životne sredine se karakteriše kao društvo prepuno katastrofa i opasnosti, ali i kao bezbedno društvo. Ono se sastoji od velikog broja propisa, zakona, i ustanova koje se bave procenom rizika.
Rizik se može okarakterisani i kao strah od dešavanja neželjenih dogadjaja, sa velikom verovatnoćom neželjenih posledica.
I ako samu „nesreću“ ne možemo sprečiti, možemo umanjiti šanse za njeno dešavanje, poštujući zakone date od strane institucija za procenu rizika, upravnika priduzeća, pa i korišćenjem racionalnog razmišljanja i delovanja. Zato je vrlo važno poznavanje zakona i odredba donetih od strane države, a ako sama država nema potrebne stručnjake treba angažovati strana lica.
1.RIZIK
1.1 Uvod u rizik
U praksi metodi pristupa ocenjivanju rizika mogu biti različiti, u zavisnosti od njihovih ciljeva, namene istraživanja, raspolaganja neophodnih informacija, itd.
1.2 Rizik kao pokazatelj neželjenih događaja
i njihovih posledica
Ako govorimo o riziku važno je napomenuti da uvek postoje više ishoda jednog dogadjaja, u većini slučajeva dva, od kojih je minimum jedan nepoželjan.
Ako pođemo sa stanovišta sistemske analize traženi kvalitet sistema prestavlja željeni ishod funkcionisanja sistema dok sva odstupanja se tretiraju kao nepoželjna, tj. tretiraju se kao šteta.
Gubitak može biti:
narušavanje performansi sistema,
ugrožavanje materijalnih dobara,
ugrožavanje bezbednosti zdravlja ljudi,
narušavanje ekološke ravnoteže,
nekvalitetan, skup ili na vreme neisporučen proizvod.
U praksi se pod nezgodom podrazumeva ne planiran i ne očekivan događaj koji prouzrokuje neku negativnu posledicu u procesu rada. Dakle, posledica rizičnog događaja manifestuje se kao nezgoda. Što je verovatnoća rizičnog događaja veća, veća je i verovatnoća gubitka.
Rizični događaji sa većom verovatnoćom smatraju se „rizičniji“ pa se često prisutan termin stepen rizika odnosi upravo, na verovatnoću rizičnog događaja.
Verovatnoća rizičnog događaja Prd je u granicama od 0 do1
0Prd≠0 – Rizični događaj nije ni nemoguć, Prd≠1 – Ni izvestan, moguć. U slučajevima kada je prisutna određena vrednost parametra sistema verovatnoća, mogućnost njegove pojave jednaka je prethodnim uslovima.
Odstupanja od zahtevnog kvaliteta prestavlja gubitak, a veličina tog odstupanja prestavlja meru gubitka. Mera se može biti izražena proizvoljnim jedinicama (na primer novčano), a može biti i neki neimenovani broj.
Pilikom povezivanja verovatnoće i mere gubitka koristi se pojam očekivane vrednosti rizika. Očekivana vrednost rizika prestavlja proizvod verovatnoća rizičnog događaja i mere njime izazvanog gubitka.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET