Mehanizmi usvajanja i kretanja vode kroz biljku | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Mehanizmi usvajanja i kretanja vode kroz biljku". Rad ima 14 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

Sadržaj
TOC o "1-3" h z u
Uvod
Voda je sastavni deo svih živih ćelija. Biljna ćelija sadrži veliku količinu vode, od 75 do 90% od njene ukupne mase.Voda je neophodna za život biljaka, ona u ćelijama služi kao rastvarač ili reakciona sredina za sve žive ćelije. Takođe, kao reaktant učestvuje u mnogim metaboličkim procesima i reakcijama npr. fotosinteza. Ona predstavlja medijum za transport različitih materija u ćeliji i organa u organizmu. Zatim, učestvuje u hidrataciji jona i različitih makromolekula, čime se obrazuje struktura protoplazme.Održavastrukturu biljne ćelije i biljnog organizma, voda se u biljnoj ćeliji nalazi pretežno u vakuoli. Voda i ćelijski sok vrše stalan pritisak na ćelijski zid i na taj način održava oblik i strukturu ćelije i čitavog organizma, može učestvovati i u drugim reakcijama važnih za biljku.
U zavisnosti od količine vode u staništu razvile su se sledeće biljne forme:
Kserofite – biljke sušnih oblasti
Mezofite – biljke umereno vlažnih oblasti
Higrofite – biljke izrazito vlažnih oblasti
Hidrofite – vodene biljke
Slika 1. Značaj vode za biljku
Usvajanje vode
Voda je neophodna za život biljaka. Biljke mogu vodu usvojiti putem korena i putem lista. Međutim, najveća količina vode se usvoji putem korena. Neke biljne vrste imaju jače razvijen korenov sistem od nadzmnog dela, jedna od takvih biljaka je Raž (Secale cerale).
2.1 Usvajanje vode korenom
Sposobnost ćelija korena da apsorbuju vodu se smanjuje sa starošću, pošto stariji delovi korena oplutnjavaju procesom suberinizacije. Kod drvenastih višegodišnjih biljaka do usvajanja vode u ovim delovima vrši se zahvaljujući brojnim pukotinama, koje nastaju najčešće usled sekundarnog debljanja.
Korenska dlaka→epiblem→korteks→endodermis (ćelije propusnice)→pericikl →provodni snopid →ksilem.
Kretanje vode kroz biljku
Kretanje vode u biljci može biti ekstavaskularno, koje se odvija od ćelije do ćelije i vaskularno, koje se vrši kroz provodne sudove.
Ekstravaskularno kretanje vode se odvija tako što se usvojena voda putem korenovih dlaka i ćelija rizoderma kreće kroz korteks, prolazi kroz endodermis i pericikl do ćelija provodnog tkiva i dalje kretanje vode se odvija vaskularnim putem.
Postoje tri moguća puta kretanja vode kroz koren biljke:
Apoplastni
Simplastni
Transmembranski put
Apoplastno kretanje vode kroz koren se odvija po principu difuzije i predstavlja osnovnu putanju kretanja vode kroz korteks. Apoplastno (Sl. 3.) kretanje predstavlja kretanje vode kroz slobodne prostore ćelijskih zidova, na koje se nastavlja transport kroz ksilem. To se odvijatako što se u ćelijskim zidovima nalaze intermicelarni prostori submikroskopske veličine, koji su stalno ispunjeni vodom u vidu neprekidnih niti. Ćelijski zidovi su sa intersticijalnim kanalima povezani od kraja provodnih sudova, pa sve do spoljašnjih ćelijskih zidova epidermalnih ili rizodermalnih ćelija.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET