Njega i bolesti kostiju | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Njega i bolesti kostiju". Rad ima 18 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

UVOD
Kosti su organi s mnogobrojnim funkcijama, koji raste i mijenja se tijekom čitavog života. U ljudskom tijelu nalazi se otprilike 206 kostiju, a uz malo truda svakoj od njih možemo pomoći da ostane zdrava i da nas dugo služi.
Kost ili koštano tkivo jest povezivno tkivo koje podupire tjelesnu strukturu, a nalazi se kod većine životinja. Sve kosti u ljudskom tijelu zajedno čine ljudski kostur, a zajedno s mišićima kosti čine sustav organa za kretanje. Između epifize i dijafize nalaze se zone rasta. Na tim zonama kost raste u dužinu dok okoštavanjem dijafize raste u širinu. Kost u dužinu raste do između 16. i 23. godine, a poslije toga samo u širinu, okoštavanjem (npr. kosti lubanje i lica).
Kosti su aktivno živo tkivo u tijelu. Građene su od koštanih stanica međusobno povezanih nastavcima. Izgrađuje ih bjelančevina osein (25% kosti), 10% kostiju čini voda. Kosti imaju krvne žile koje ulaze i izlaze iz njih, opskrbljujući ih kisikom i hranjivim tvarima a oslobađaju ih štetnih tvari. Određene kosti sadrže srž koja proizvodi krvne stanice. Sve kosti imaju živce kojima osjećamo pritisak i bol. K tome, kosti su građene od minerala (pretežito kalcija) i drugih kemijskih tvari koje kosti čine tvdima i krutima (oko 65%). Te krute tvari stanice izlučuju u međustanični prostor. Dogodi li se da drugim organima treba kalcija, tada kalcij iz kostiju "odlazi" u organe kojima je potrebniji (npr. u trudnoći ili pri živčanoj napetosti).
Kosti zahvaljujući mišićima koji su pričvršćeni za nju omogućuju pomjeranhe različitih dijelova organizma kao i cijelog organizma.
2. SKELETNI SISTEM
Skeletni sistem čovjeke čini oko 206 kostiju .
Skelet je evolucijom dobio svoj sadašnji oblik prije oko pet miliona godina kada su se ljudski preci ispravili i počeli da hodaju na dvije noge.
Kičma u obliku slova S drži tijelo uspravno i nosi glavu, ali dozvoljava savijanje.
Skoro vertikalna karlica drži u ravnoteži gornji dio tijela direktno iznad stopala , dok snažne kosti nogu nose njegovu težinu .
Skeletni sistem čini oko 20 procenata mase tijela.
Skelet se dijeli na dvije kategorija :
aksijalni (osovinski skelet) i
apendikularni skelet.
Slika br. 1. skelet čovjeka
3. STRUKTURA KOSTI
Kosti su napravljeni od živog tkiva koje, pored svojih mehaničkih funkcija deponuju kalcijum i druge minerale i proizvode ćelije krvi. Kost se sastoji od ćelija koje su okružene matricom. Kost sadrži dva tipa koštanog tkiva koja mu daje snagu i lakoću. Centralni sistem u svakom osteonu nosi krvne sudove. Malešni prostori unutar osteonasadrže izolovane osteocite. Lagana spužvasta, ili rešetkasta kost ima strukturu saća sa koštanim gredicama koje se zovu trabecule. Prostori između trabecula sadrže želatinoznu moždinu . tanka membrana, po imenu periosteum, pokriva i oblaže većinu organa.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET