Ambrozija | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Ambrozija". Rad ima 12 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

Nezavisni Univerzitet Banja Luka
Prva godina: Ekologija
SEMINARSKI RAD
IZ BOTANIKE
TEMA:
AMBROZIJA
SADRZAJ
1.0. Uvod…………………………………………………………………………………………………………………………………03
2.0. Botanicke osobine…………………………………………………………………………………………………………….04
3.0. Ekoloske osobine………………………………………………………………………………………………………………06
4.0. Alergene osobine………………………………………………………………………………………………………………07
5.0. Lijekovita svojstva……………………………………………………………………………………………………………..08
6.0. Zakljucak…………………………………………………………………………………………………………………………..11
7.0. Literatura………………………………………………………………………………………………………………………….12
1.0. UVOD
Posljednjih godina na Balkanu je izrazena pojava ambrozije. Ovaj tesko iskorjenjiv korov nije pogodan za ishranu stoke i izvor je polenskog alergena. U isto vrijeme, herba i korijen su odlicni prirodni lijekovi.
Ambrosia artemisifolia je pelenasta ambrozija ili limundzika jednogodisnja je zeljasta biljka rasprostranjena sirom Balkana. Autohtona je u SAD-u odakle je uvozom sjemena, zitarica i djetelina prenjeta u Europu 1863. godine. Smatra se da je sirenje po Balkanu pocelo 1941. godine. Posljednjih godina, na prostoru Balkane sve je vise biljke zvane “ambrozija”. Sve do sedamdesetih godina proslog vijeka nije predstavljala ozbiljan problem. U poslednjih dvadesetak godina u zemljama centralne i jugoistocne Europe postaje dominantni korov, a zbog velike kolicine alergogenog polenovog praha veoma ugrozava ljudsko zdravlje. U mnogim zemljama Europe i Sjeverne Amerike donijete su zakonske odredbe o uklanjanju i suzbijanju ove biljke. Kos a svog zemljista ne uklanja ambroziju, kaznjava se novcano, kao naprimjer u Kanadi. U nekim zemljama se stampaju posteri sa izgledom biljke i organizuju se masovne kampanje sa preporukom da se biljke cupaju sa korijenom prije sezone cvijetanja. Posljednjih desetak godina sve je vise osoba koje imaju alergiske tegobe, a narocito se broj povecava u avgustu i septembru kada je u vazduhu veca koncentracija polena ambrozije.
Kako se suprostaviti ambroziji ili kako je lokalizovati na sto manju teritoriju? Ostaje pitanje za naucnike u narednim godinama sto dolaze. Za sad nema pravog odgovora na to pitanje. Postoje razne teorije, ali ni jedna do sada nije donijela prave rezultate, osim da je se treba rijesavati u ranom stadijumu, sto je prije moguce. Kao i za sve potrebno je apelovati na gradjane, kao i potrebna edukacija o stetnim dejstvima i nacinu uklanjanja ove izuzetno prilagodljive biljke.
2.0. BOTANICKE OSOBINE
Visoka je 1-1,5m (uobicajeno oko 70 cm). U nasem klimatu nice polovinom aprila mjeseca. Korjen je vretenast i plitko usadjen u tlo. Stablo je uspravno, razgranato, sa dlacicama na presjeku cetvrtasto ili okruglasto. Prvi listovi su tamno zeleni i dlakavi sa gornje strane, blijedji i vise dlakavi sa donje strane, po obodu trepavicavi. Lisna ploca je perasto podjeljena, sa dva para sirokih jajastih djelova i krupnim vrsnim djelom. Lisne drske su dlakave, po duzini skoro jednake sa lisnom plocom. Sledeci listovi su gusto dlakavi, isjeceni sa dva ovalna nazubljena bocna segmenta i krupnim trodjelnim jajastim dlakavim vrsnim segmentom.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET