Forme privrednih društava koje reguliše zakon o privrednim društvima | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Forme privrednih društava koje reguliše zakon o privrednim društvima". Rad ima 18 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

FAKULTET ZA USLUŽNI MENADŽMENT
SREMSKA KAMENICA
PREDMET:
PRIVREDNO PRAVO
SEMINARSKI RAD:
FORME PRIVREDNIH DRUŠTAVA KOJE REGULIŠE ZAKON O PRIVREDNIM DRUŠTVIMA
I - POJAM „PREDUZEĆE“ U NAŠEM PRAVNOM SISTEMU
Naše zakonodavstvo je dugo imalo izgrađen pojam „preduzeće“: društveno i javno, kome je priznavalo javni subjektivitet. Uporedo s privatizacijom društvene svojine i privatizacijom državne svojine, pravni pojam preduzeća u nas, mora se dovesti u sklad s harmonizovanim značenjem, čime trgovačko (privredno) društvo neće biti oblik preduzeća, već noisilac preduzeća.
Privredno (trgovačko ) društvo kao pravni subjekt i nosilac preduzeća pomoću kog stiče prava i obaveze u pravnom saobraćaju odlikuje nekoliko svojstava:
Prvo, privredno društvo je tehnika organizovanja radi zajedničkog obavljanja određene privredne delatnosti;
Drugo, privredno društvo je tehnika organizacije preduzeća kao socijetarne forme;
Treće, privredno društvo je tehnika organizacije namenske imovine koja dira u dogmu jedinstva i nedeljivosti imovine.
Pojam preduzeća (ili trgovačke radnje) javlja se kao objekat trgovačkog prava ili kao elemenat u definisanju pojma trgovca (neko lice smatra se trgovcem organizovanim kao individualni trgovac ili trgovačko društvo samo ako obavlja neki posao kao svoju delatnost – preduzeće).
Pošto preduzeće nema pravni subjektivitet, u pravne odnose strećim licima ulazi nosilac preduzeća – delatnosti. Nosilac preduzeća (delatnosti) može biti pravno lice (trgovačko – privredno društvo) i fizičko lice (trgovac pojedinac). Trgovac pojedinac ima svoju privatnu imovinu i svoju imovinu skojom ulazi u preduzeće za obavljanje privredne delatnosti. I pored razlike ove dve imovine (imovinske mase) trgovac pojedinac (preduzetnik) ipak odgovara celom svojom privatnom imovinom za obaveze iz svoje trgovačke (privredne) delatnosti. Ako trgovac pojedinac želi da ograniči svoju odgovornost za obavljanje delatnosti (privredne) na raspolaganju mu stoji osnivanje trgovačkog društva i preduzeća, iako je imovina koja je obuhvaćena u preduzeću identična s imovinom trgovačkog društva koje je nosilac tog preduzeća.
Iako pojam „preduzeće“ nije pravni, zapadna pravna teorija upotrebljava ga dvojako:
Pod preduzećem u objektivnom smislu podrazumeva se skup objektivnih elemenata, telesnih i bestelesnih, kojima se obavlja trgovinska (privredna) delatnost. Ovo „ekonomsko jedinstvo“ bez ljudskog supstrata naziva se u Francuskoj „fonds de commerce“ u Italiji „azienda“, u Nemačkoj „handelsgeschaft, a u anglosaksonskom pravu „goodwill“.
Pod preduzećem u subjektivnom smislu podrazumeva se delatnost trgovaca ili skup lica čija je delatnost udružena radi postizanja određenog ekonomskog cilja. Ipak, preduzeće se i dalje tretira kao objekat, a ne kao subjekat prava. Otuda, prema klasičnoj koncepciji preduzeće je objekat trgovačkog prava i nema pravni subjektivitet (te ne može biti nosilac prava i obaveza), koji pak ima trgovačko društvo (te je ono i nosilac prava i obaveza), koji pak ima trgovačko društvo (te je ono i nosilac prava i obaveza) ili trgovac.
Dakle, naše pravo pored jedinstvene definicije pojma „privredna društva“, sadrži i definiciju svakog pojedinog oblika privrednog društva. Zakon o privrednim društvima, ujedno prihvata moderni koncept uređenja svih pravnih formi privrednih društava u jednom zakonu, nasuprot konceptu postojanja posebnih zakona za društva kapitala i posebnog za društva lica.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET