Globalizacija i globalni razvoj | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Globalizacija i globalni razvoj". Rad ima 20 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


GLOBALIZACIJA I GLOBALNI RAZVOJ
Seminarski rad
Sadržaj:
uvOD 2
1. pOJAM GLOBALIZACIJE 3
2. NASTANAK GLOBALIZACIJE 4
3. EKONOMSKA GLOBALIZACIJA 5
3.1. Međunarodna trgovina 7
3.2. Inostrane direktne investicije (FDI) 9
3.3. Strategijske (globalne) alijanse 10
4. NEGATIVNE STRANE GLOBALIZACIJE I ANTIGLOBALISTIČKI POKRETI 12
5. gLOBALIZACIJA NA BALKANU 14
ZAKLJUČAK 17
LITERATURA 18
UVOD
Ako bismo izabrali jedan pojam koji simbolizuje duh današnjeg vremena to bi bio pojam »globalizacije«. Rogobatna riječ, koja samo deceniju ranije gotovo da nije imala mjesto u akademskim radovima ili medijima, postala je nezaobilazna. »Globalisation«, »mondialisation«, »globalizacion«, »Globalisierung« – riječ koja je došla gotovo niotkuda danas kruži svuda, obilježavajući najmoćniju silu koja oblikuje život savremenog svjeta. Pre samo pola milenijuma polovina Kolumbove mape u momentu otkrića Amerike bila je prazna, obeležena kao »terra incognita«. Društva, tada razdvojena kao oaze pustinjama, danas tvore bezbrojnim nitima povezan »Svjetski sistem«. Globalni poredak još juče djelovao je tako daleko i tuđe kao da se zbiva u nekom drugom svjetu, kao da se dešava nekim drugim ljudima. Već danas on postaje nova sudbina, sila koja pokreće nevidljive konce našeg svakodnevnog života.
Za HIPERGLOBALISTE globalizacija je gvozdena istorijska neizbežnost. Svet koji je vladao pet vekova i izgledao večit: svet nacionalnih ekonomija, suverenih država i samosvojnih kultura pripada prošlost.
Svaka kvantitativna semantička analiza mas medija, članaka i knjiga (i to ne samo u oblasti društvenih nauka!) pokazala bi da je u novije vrijeme globalizacija jedan od najčešće korišćenih izraza – nekada u smislu procesa koji donosi sreću svima, a nekada kao bauka koji kruži svijetom i koji je izvor mnogih, ili čak, svih zala! Mnogi o globalizaciji pišu, a da i ne pokušavaju da je definišu pa se vrlo često dešava da se kao predmet razmatranja javljaju i procesi koji sa globalizacijom imaju malo veze. U redovima koji slijede pokušaćemo prvo da definišemo globalizaciju uopšte, a onda ekonomsku globalizaciju. Ovoj drugoj, zatim, posvetićemo najviše pažnje, jer je upravo ona glavni predmet ovog rada.
POJAM GLOBALIZACIJE
Pojam globalizacije izveden je od riječi "global" što znači ukupnost, a globalizam je način gledanja na zbivanja u globalu. Globalizacija bi tako podrazumijevala socijalni proces koji teži sveobuhvatnosti i jedinstvenosti svijeta
Globalizacija je skup složenih društvenih procesa koji odlikuju savremeni svetski sistem. U značenju koje joj se danas najčešće pridaje, globalizacija podrazumeva trend, potencijalno opšti, preuzimanja bitnih političkih, ekonomskih i kulturnih odlika zapadne civilizacije od strane
ostalih konstruktora svetskog sistema. Iako se termin "globalizacija" u intelektualnom svijetu učestalo koristi tek u poslednje dve decenije, mišljenje motivisano svešću o sve manjem i manjem uticaju fizičke distance na aktere u društvenim procesima staro je koliko i razvoj prvih brzih tehnologija transporta, poput želežnice. Termin "globalizacija" svojim značenjem obuhvata širok spektar ekonomskih, političkih i kulturnih trendova savremenog sveta, i jednu je od najviše upotrebljavanih "ključnih reči" koje se koriste u savremenoj diskusiji društvenih nauka i društvene teorije. U ekonomskom smislu, ona se najčešće koristi da označi globalan uticaj klasičnog liberalizma (ili ideje "slobodnog tržišta") na svetsku ekonomiju, dok se u političkom smislu pod globalizacijom najčešće podrazumeva dominacija zapadnjačkih (ponekad se misli isključivo na američke) formi političkog, ekonomskog i kulturnog života. U kulturnom smislu, gotovo sinonimno se upotrebljava termin "vesternizacija", ponekad sa negativnom konotacijom, označavajući trend preuzimanja dominantnih vrednosti i ideala zapadne civilizacije od strane pripadnika drugih kultura i civilizacija. Drugi aspekti globalizacije mogu se podvesti pod njene političke, ekonomske i kulturne forme, a među njima najviše vredi izdvojiti razvoj i distribuciju informacionih tehnologija, pre svega Interneta, kao i razvoj industrije informatičkih tehnologija kao bitne odlike savremenog svetskog ekonomskog sistema.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET