Globalizacija i tranzicija | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Globalizacija i tranzicija". Rad ima 12 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


Uvod
Globalizacija je nezaobilazan i neizbežan proces savremenog sveta. Njeni prvi koreni javljaju se još u vreme Britanske kolonijalne imperije u 19. veku, a naročito nakon i i II Svetskog rata. Okosnicu razvoja ovog globalnog procesa predstavlja momenat nakon tkz. hladnog rata, u vreme kada su se SAD nametnule kao vodeća globalna ekonomska i vojna sila. U SAD je kao dominantna ideologija vladao ekonomski liberalizam a globalizacija je promovisana kao rešenje većine problema u savremenom svetu. Zagovornici globalizacije su tvrdili kako bi ukidanje nacionalnih granica, ukidanje carina i drugih carinskih mera i ograničenja dovelo do jačanja tržišne utakmice, međusobnog ukidanja i spajanja tržišta, a samim tim i pojave kvalitetnijih roba i usluga širom planete. Takođe se navodi kako bi intenziviranje kontakta među ljudima i državama u svetu smanjilo mogućnost velikih sukoba. SAD, Kanada, Japan, V. Britanija su i danas vodeći protagonisti i inicijatori globalizacije.
Globalizacija je dakle nezaobilazan proces kojim se u današnjem svetu postepeno ukidaju ograničenja protoka roba, usluga, kapitala, ljudi i ideja među različitim državama i delovima sveta. Svet jednostavno postaje veliko zaokruženo globalno selo.
Globalizaciju prati i tranzicija. Oboje su dva veoma složena, savremena, globalna i društvena pojma i procesa. Za globalizaciju možemo reći da nastaje kao rezultat visokog stepena međuzavisnosti pojedinih društava u svetu, pre svega njihovih nacionalnih ekonomija i tržišta. Tranzicija se javlja kao reformatorski odgovor na globalizaciju pre svega u smislu jačanja tržišta, odnosno tranzicije od bestržišne ka tržišnoj ekonomiji, ili prelazak is socijalističkog u kapitalistički društveni poredak . Za mnoge države to je istovremeno i neizbežan, bolan proces prilagođavanja društveno- ekonomskih standarda savremenim globalnim i kapitalističkim trendovima i vrednostima. Prelazak na tržišne uslove privređivanja u nekim državama trajao je i više od decenije, velikom broju doneo i niz ekonomsko- socijalnih problema.
1. GLOBALIZACIJA i EFEKTI
Intenziviranje društvenih veza širom sveta i to tako da veoma udaljena mesta bivaju povezana u toj meri da događaji u jednom mestu mogu biti uzrokom ili posledicom događaja u nekom drugom, koje je stotinama ili hiljadama kilometara udaljeno, i obrnuto.
Ona predstavlja najveću ekonomsku i društvenu promenu još od industrijske revolucije.
Predstavlja proces porasta veza između društava i problema.
Predstavlja proces kojim se intenzivira konkurentnost na tržištu.
Izaziva pokretanje snaga svetskog tržišta i ekonomsko slabljenje država.
kapitalistički način proizvodnje,
tehnološki napredak i
međunarodna regulacija
Globalna privreda omogućava da se faktori proizvodnje, prirodni resursi, kapital, tehnologija, rad, informacije kao i ostala dobra i usluge sasvim slobodno kreću celim svetom. Razni proizvođači lociraju svoje pogone tamo gde je to najjeftinije - u nerazvijene zemlje ili zemlje u razvoju. Domaće tržište tih zemalja tako polako prestaje da postoji, ono postaje deo jedinstvenog globalnog tržišta.
Najvazniji efekti globalizacionih kretanja su, pored navedenih i ubrzavanje međunarodnih tokova kapitala, ubrzavanje međunarodnih tokova roba i usluga, povećana konkurencija u svetu, odluke se sve više i više donose sa globalnog nivoa umesto nacionalnog…
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET