Izvori finansiranja | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Izvori finansiranja". Rad ima 20 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

UVOD
Prema roku raspoloživosti izvora, finansiranje se može podeliti na :
Kratkoročno čiji izvori su raspoloživi do jedne god. Ovaj vid finansiranja se koristi za ulaganja u obrtna sredstva
Srednjoročno finansiranje od 1 do 5 god. i pogodan je oblik za srednjoročna ulaganja u osnovna sredstva.
Dugoročno finansiranje je ono koje je duže od 5 god.
Prema svom poreklu izvori finansiranja se dele na:
Interne koje je ostvarilo samo preduzeće (amortizacija, zadržana dobit, rezerve ) i
Eksterne kao emisija kratkoročnih i dugoročnih HOV ili uzimanje kredita i sl.
Prema vlasništvu izvori mogu biti:
Sopstveni (neročni) i
Tuđi (ročni)
1. KRATKOROČNO NEOSIGURANO FINANSIRANJE
  Karakteristika ovog oblika finansiranja je da je poverilac kreditor i da nema osiguranja vraćanja duga putem jemstva ili druge garancije. U ove oblike finansiranja spadaju: 1) finansiranje trgovačkim kreditom, 2) finansiranje vremenskim razgraničenjima i 3) finansiranje kratkoročnim kreditima sa tržišta novca.
1.1. Finansiranje dobavljačkim kreditom
 Dobavljački kredit kupac koristi kao kratkoročni izvor finansiranja u periodu od dana nastanka obaveze (fakturisanja) do dana konačnog roka plaćanja. Uobičajeno je da dobavljač kupcu za isporučenu robu ili izvršenu uslugu odobri neki kraći vremenski period u kome će platiti robu ili naknadu za izvršenu uslugu. Najčešće ti rokovi iznose 10, 15, 30, 60 ili 90 dana. U tom periodu kupac koristi sredstva dobavljača, odnosno koristi obavezu prema dobavljaču kao kratkoročni izvor finansiranja. Ovaj kredit se može nazvati i trgovačkim ili komercijalnim kreditom, pošto on predstavlja uzimanje robe na kredit koji kupac mora vratiti u određenom roku. Time ovaj kredit predstavlja kratkoročni robni kredit koji dobavljač odobrava kupcu za kupljenu robu ili za izvršene usluge.  
Dobavljački kredit je vrlo raširen oblik kratkoročnog finansiranja, što je posledica razvijenosti kupoprodajnih odnosa između kupaca i dobavljača. Dobavljači su fleksibilniji od banaka prilikom odobravanja kratkoročnih kredita. Kreditne uslove kod ovog kredita određuje dobavljač. Uslovi plaćanja se razlikuju s obzirom na to da li se radi o plaćanju sa ponuđenim kasa-skontom ili bez ponuđenog kasa-skonta. U vezi sa ovim kreditom postavlja se pitanje ko snosi trošak koji nastaje finansiranjem na ovaj način. Ovaj trošak može snositi dobavljač, kupac ili obe strane.
 Kada dobavljač nudi kasa-skonto za prevremeno plaćanje, tada kupac može da bira između dve mogućnosti. Prva mogućnost je da kupac iskoristi ponuđeni kasa-skonto plaćanjem obaveze u diskontnom roku. Tada je finansiranje ovim kreditom besplatno, ukoliko dobavljač nije prevalio trošak kasa-skonta i finansiranja potraživanja na kupca preko prodajne cene. Druga mogućnost je da kupac propusti kasa-skonto i dug isplati poslednjeg dana u ostavljenom kreditnom roku. Tada kupac snosi trošak finansiranja ovim kreditom. U pitanju je oportunitetni trošak koji je nastao zbog toga što kupac nije iskoristio mogućnost plaćanja manje cene za kupljenu robu. Propuštanjem kasa-skonta povećavaju se troškovi dobavljačkog kredita i tada on predstavlja jedan od najskupljih izvora kratkoročnog finansiranja. Zbog ovoga je moguća i situacija da je isplativo uzeti kratkoročni bankarski kredit i tim sredstvima iskoristi kasa-skonto. Ovakva situacija može nastati kada je trošak dobavljačkog kredita veći od troška bankarskog kredita.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET