Javni dug | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Javni dug". Rad ima 13 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


SEMINARSKI RAD
Tema:
JAVNI DUG
S A D R Ž A J
Uvod ................................................................................................... 2
Javni dug i javni zajam........................................................................ 4
Problemi javnog duga...........................................................................6
Javni dug BiH.......................................................................................7
Restitucija.............................................................................................9
Zaduženje kao oblik javnog duga....................................................... 10
Upravljanje javnim dugom..................................................................10
Fiskalni deficit javnog duga................................................................11
Zaključak............................................................................................ 12
Literatura............................................................................................ 13
UVOD
Javni dug se može definisati kao akumulisana pozajmljena novčana sredstva države, odnosno zbir svih potraživanja koja prema državi imaju njezini povjerioci u određenom trenutku. Riječ je o kumuliranim budžetskim manjkovima (deficitima) koje je država finansirala zaduživanjem. Pojam javni dug uglavnom se koristi kao sinonim za finansiranje deficita javnog sektora, svih nivoa vlasti složene države.
Ovisno o tome duguje li država povjeriocima u zemlji ili u inozemstvu, razlikuje se unutarnji i vanjski javni dug. Tek kada se deficitu državnog budžeta dodaju deficiti budžeta nižih nivoa vlasti, te fondova koji imaju deficite (manjak novca), dobije se ukupna zaduženost države prema domaćim ili inozemnim povjeriocima u određenom trenutku. Javni dug jedna je od ključnih ekonomskih varijabli pri određivanju svake ekonomske politike. Javni dug ili državni dug predstavlja ukupnu zaduženost države prema svojim domaćim ili inozemnim povjeriocima.
Deficit predstavlja višak državnih rashoda nad državnim prihodima u određenom razdoblju, najčešće godinu dana. Tako je proračunski deficit tok, a javni dug je stanje zaduženosti države u jednom trenutku. Javni dug zapravo predstavlja kumulirani deficit jer država povećava javni dug kada njezin budžet bilježi deficite. Budžetski suficit smanjuje javni dug. Savremena finansijska teorija nastajanje i razvoj javnog duga izvodi se iz slijedećih razloga:
moderna država bez javnog duga ne bi mogla vršiti svoju osnovnu funkciju:
ulaganje u privredu i to u privredne investicije obezbjeđuje uslove za otplatu i za jačanje privrednog potencijala;
sredstva javnog duga se koriste za privredne svrhe i to kroz ulaganja u privrednu strukturu: poljoprivreda, energetika, saobraćajnice, vodosnabdjevanje, komunalni objekti i dr.
zaduživanjem u inostranstvu stvara se dodatna akumulacija;
obezbjeđuje se veća dinamika akumuliranja sredstava u odnosu na poreze;
dio javnog duga se prenosi na generacije koje dolaze.
Osnovni je doprinos Barroa što je u obliku teorema pokazao da je po privredna kretanja isto da li se finansira javni dug oporezivanjem ili izdavanjem državnih obveznica. Investitori znaju da država mora u budućnosti iskupiti svoje obveznice zajedno s pripadajućim kamatama, a to ona može učiniti samo povećanjem poreza. Zato ono što su „dobili„ a nije se uvelo dodatno oporezivanje, štede da bi mogla platiti buduće poreze.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET