Javni zajmovi | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Javni zajmovi". Rad ima 15 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

1.POJAM, RAZVOJ I ZADACI FINANSIJA KAO NAUCNE DISCIPLINE
1.1. POREKLO I POJAM TERMINA
Istorijski posmatrano, termin finansije vodi poreklo iz latinskog jezika, od reči finantio, kojim se obežavalo plaćanje. Razvojem finansija kao nauke, termin finansije ulazi u stručnu terminologiju i praksu, a takođe se finansije razgranavaju na veći broj odvojenih specijalizovanih grana. Tako se prvom redu monetarne finansije odvajaju od tzv. javnih finansija.
Za razliku od monetarnih finansija, termin javne finansije u svetskoj literaturi (Public finannce i Fiskal policy u anglosaksonskoj) služi za obeležavanje finansijskih aktivnosti države i DPZ, a cilj im je pribavljanje i trošenje materijalnih sredstava radi podmirenja opštedruštvenih potreba.
Izuzev pomenutih finansijskih disciplina, u poslednje vreme dolazi i do formiranja tzv. međunarodnih finansija, kao posebnog dela međunarodne ekonomije. Međunarodne finansije, posmatrane i kao doktrina i kao praksa, bave se razmatranjem i studijem međunarodnih ekonomskih transakcija finansijskog karaktera, i u uskoj i nedeljivoj su vezi sa međunarodnom trgovinom. Međunarodne finansije ne bave se samo međunarodnim ekonomskim transakcijama finansijskog karaktera iza kojih stoji kretanje robe i usluga već i takvim međunarodnim transakcijama ekonomskog karaktera iza kojih se u pozadini ne nalazi kretanje roba i usluga.
1.2. FINANSIJSKE I DRUGE NAUKE
Još tridesetih godina ovog veka, francuski finansijski teoretičar G.Jeze je naglašavao da u principu postoje tri osnovne naučne discipline koje se bave razmatranjem finansijskih fenomena, i to: teoretska nauka o finansijama, finansijsko pravo i finansijska politika. Teoretske finansije treba da, po mišljenju G. Jezea, predstavljaju sintetičku nauku koja istovremeno objedinjuje ekonomske, pravne i političke momente.
Između finansija i političke ekonomije kao temeljne ekonomske nauke, postoji trajna i neraskidiva povezanost. Finansije su se i izdvojile iz političke ekonomije i formirale u samostalnu naučnu disciplinu.
Pojedine finansijske discipline najtešnje su povezane i sa istorijom političke ekonomije, odnosno šire, istorijom ekonomskih doktrrina.
Savremene mere finansijske politike predstavljaju sastavni deo ekonomsko-političkih akcija svake zemlje i treba da pomažu ostvarenju opštih ekonomsko-političkih ciljeva.
Značajne su i veze bankarstva sa pojedinim mikroekonomskim disciplinama.
Pod finansijskim pravom treba podrazumjevati skup pravnih propisa kojima se vrši regulisanje finansijsko-pravnih odnosa do kojih dolazi prilikom prikupljanja, raspodele i trošenja sredstava kojima se podmiruju javni (državni, društveni) rashodi. S obzirom na područje primene, treba razlikovati nacionalno i međunarodno finansijsko pravo. Za razliku od nacionalng finansijskog prava, međunarodno finansijsko pravo treba tretirati kao granu međunarodnog prava, čime se regulišu međudržavni finansijsko-pravni odnosi.
Pored navedenih nauka, finansije su u vezi i sa određenim brojem drugih naučnih disciplina, kao što su npr. savremene matematske i statističke metode.
2. KRATAK PREGLED RAZVOJA FINANSIJSKE MISLI
Već u starom veku, u delima Ksenofona i Aristotela, nailazimo na izvesne misli o finansijama, ali bez određenog sistema i metoda u izlaganju (neplaćanje dugova, kamate i sl.).
U starom Rimu finansijskom problematikom se bavio Tacit (prevaljivanje poreza). U ovom periodu dolazi do pojave prvih banaka.
U feudalizmu (XIII vek) ističe se Toma Akvinski koji razmatra problematiku novca, poreza, i državnih rezervi.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET