Koncept NAIRU | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Koncept NAIRU". Rad ima 13 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


S E M I N A R S K I R A D IZ EKONOMIJE
TEMA:Koncept NAIRU
Uvod
Klasična ekonomska teorija polazila je od ravnotežne stope nezaposlenosti, koju je nazivala prirodnom stopom nezaposlenosti. Prema hipotezi prirodne stope nezaposlenosti (NRU) agregatna tražnja može uticati na prirodnu stopu nezaposlenosti samo u kratkom roku. Kada se vremenom inflaciona očekivanja prilagode stopa nezaposlenosti se vraća na svoj dugoročni ravnotežni nivo (prirodnu stopu nezaposlenosti).
Kejnzijanci umesto prirodne stope nezaposlenosti preferiraju koncept stope nezaposlenosti koja ne ubrzava inflaciju (NAIRU). Ključna razlika je što koncept NAIRU ne polazi od ravnoteže “ćiščenja” tržišta rada, već polazi od imperfektnog tržišta rada.
Kada je došlo do pojave istovremenog rasta tekuće i ravnotežne stope nezaposlenosti došlo je do pojave novih teorija – histerezis teorija – prema kojima agregatna tražnja može uticati na NRU (ili NAIRU). Prema histerezis teorijama ravnotežna stopa nezaposlenosti zavisi od tekuće stope nezaposlenosti u prošlosti.
1. Hipoteza o prirodnoj stopi nezaposlenosti i stopi nezaposlenosti koja ne ubrzava inflaciju
Klasična ekonomska teorija polazila je od ravnotežne stope nezaposlenosti, koju je nazivala prirodnom stopom i koja je odgovarala niskoj (stabilnoj) stopi inflacije. Prema hipotezi prirodne stope nezaposlenosti, fluktuacije agregatne tražnje nemaju uticaj na prirodnu već samo na tekuću stopu nezaposlenosti (i na stopu inflacije) u kratkom roku. Kako se sa protokom vremena inflaciona očekivanja prilagodjavaju, tekuća stopa nezaposlenosti se vraća na nivo dugoročne (prirodne) stope nezaposlenosti. Dornbuš i Fišer ističu da je prirodna stopa nezaposlenosti stopa dugoročne ravnoteže zaposlenosti pri kojoj je izbalansiran protok od nezaposlenih ka zaposlenim i gde su očekivanja radnika o kretanju nadnica i cena korektna . Felps definiše prirodnu stopu nezaposlenosti kao onu stopu pri kojoj se u duhu neoklasične teorije vrši “čišćenje” tržišta rada, to jest kao ravnotežnu stopu nezaposlenosti koja je nezavisna od inflacije . Koncepcija o prirodnoj stopi nezaposlenosti odgovara Valrasovom sistemu opšte privredne ravnoteže kao komponenta ravnoteže na tržištu rada koji je podsistem ravnoteže čitave privrede.
Hipoteza o prirodnoj stopi nezaposlenosti je bila ključni element Fridmanovog monetarizma i bazirala se na dve fundamentalne pretpostavke:
u ekonomiji deluju jaki samoregulišući mehanizmi, tako da će tekuća stopa nezaposlenosti uvek dugoročno gravitirati ka ravnotežnoj stopi nezaposlenosti
postoji dugoročna neutralnost novca, pa monetarni impulsi imaju pretežno nominalne, a ne i realne efekte.
Za monetariste je NRU = f(x), gde je x vektor realnih faktora koji determinišu NRU, a medju njima najvažniji je faktor kretanje u nivou produktivnosti rada. Za kejnzijance politika upravljanja tražnjom na makro nivou osnovna je determinanta NRU. Tome se monetaristi oštro suprostavljaju tvrdnjom da politika upravljanja tražnjom nije uspela da pomeri i redukuje NRU, već je samo ubrzala inflaciju. Pored ovih monetaristi navode i niz drugih faktora koji mogu uticati na nivo NRU: mobilnost radne snage, obrazovna i kvalifikaciona struktura nezaposlenih, restriktivna politika sindikata, organizovanost tržišta radne snage, demografska struktura radne snage, varijabilnost tražnje za radom i dr. Većina ovih faktora utiče na dužinu tražnja i učestalost nezaposlenosti pa samim tim i na NRU. Na nivo NRU može uticati i vlada merama ekonomske politike, na primer odredjivanjem minimalnih nadnica koje su iznad tržišnog nivoa.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET