Konsolidovani izveštaj o promenama na kapitalu | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Konsolidovani izveštaj o promenama na kapitalu". Rad ima 11 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


UVOD
Razvoj svetske ekonomije doveo je do rasta preduzeća, geografskog širenja i proizvodne diverzifikacije. Poslovno entiteti su ovim zahtevima mogli da odgovore ili osnivanjem novih preduzeća, ili kupovinom udela u već postojećim preduzećima, čije su poslovne aktivnosti komplementarne sa njihovim ili geografska lokacija odgovara planovima širenja. Grupe preduzeća nastaju međusobnim povezivanjem preduzeća, pri čemu svako od povezanih preduzeća zadržava svoju pravnu samostalnost. U zavisnosti od međusobnih odnosa članova grupe, razlikuju se grupe sa odnosima ravnopravnosti i podređenosti i nadređenosti. Samo grupe gde između članica postoje odnosi podređenosti i nadređenosti, u kojima postoji jedno matično preduzeće koje je pored pravne zadržalo i svoju ekonomsku samostalnost i upravlja poslovanjem grupe, dok druge članice imaju samo pravnu samostalnost, su obveznici sastavljanja konsolidovanih finansijskih izveštaja. Ove grupe su najčešće povezane kapitalom, za razliku od grupa koje nastaju ugovorom i u kojima članice pored pravne neretko zadržavaju i poslovnu samostalnost. Međutim, prilikom sastavljanja konsolidovanih izveštaja, u krug konsolidovanja ulaze i pridruženi entiteti i zajednički poduhvati, a ne samo zavisni entiteti.
Grupa preduzeća nije prost zbir preduzeća koja je čine i koja su povezana kapitalom ili ugovorom, već predstavlja ekonomsku celinu. Iz tog razloga, postoji potreba da se zainteresovanim pruže informacije o prinosnom položaju, finansijskom stanju i novčanim tokovima koji nastaju u odnosima grupe sa preuzećima koja grupi ne pripadaju. Pojedinačni finansijski izveštaji članica ne daju potpune informacije o poslovanju preduzeća grupe, tako da ih je neophodno dopuniti konsolidovanim finansijskim izveštajima.
U ovom radu pokušaćemo da objasnimo funkcje i način sastavljanja konsolidovanog izveštaja o promenama na kapitalu. Ovaj izveštaj, treba da pokaže sve promene na kapitalu koje su nastale tokom godine i koje su posledica kako transakcija koje je grupa imala sa entitetima koja grupi ne pripadaju, tako i izabranih računovodstvenih politika, načina uključivanja preduzeća grupe u konsolidovani obračun i transakcija sa sa manjinskim i većinskim vlasnicima.
U prvom delu rada, objasnićemo osnovne pojmove koji su vezani za konsolidovani obračin, počev od toga ko su obveznici sastavljanja, koja preduzeća ulaze u krug konsolidovanja, postupke konsolodivanjai sl.
Drugi deo rada posvećen objašnjenju strukture kapitala koja je prikazana u konsolidovanom izveštaju o promenama na kapitalu.
U trećem delu rada objasnićemo promene koje tokom obračunskog perioda mogu uticati na visinu i strukturu kapitala grupe.
U četvrtom delu rada kroz praktični primer na grupi koja posluje na teritoriji Srbije i Crne Gore i koja se sastoji od matičnog i dva zavisna entiteta, prikazaćemo sastavljanje konsolidovanog izveštaja o promenama na kapitalu.
Osnovni pojmovi konsolidovanog obračuna
Na teritoriji Evropske Unije obaveza sastavljanja konsolidovanih finansijskih izveštaja propisana je Sedmom direktivom EU i odredbama zakona pojedinačnih zemalja članica koje su sa njom usklađene. U zemljama koje primenjuju Međunarodne standarde finansijskog izveštavanja, MRS 27- Konsolidovani i pojedinačni finansijski izveštaji, propisuje obavezu sastavljanja konsolidovanih finansijskih izveštaja za matične entitete, koji imaju jedan ili više zavisnih entiteta, tačnije entiteta nad kojima imaju kontrolu. U ovom delu se često postavlja pitanje, šta podrazmeva kontrolu, da li većinsko učešće u kapitalu ili u pravu glasa. Odredbama navedenog standarda, kao i zakonskim rešenjem u našoj zemlji (Zakon o Privrednim društvima, Sl. glasnik RS 125/2004) odlučujuće je pravo glasa koje daje matičnom entitetu pravo da upravlja poslovnim i finansijskim odlukama zavisnog entiteta. Kontrola postoji kada matični entitet poseduje direktno ili preko zavisnih entiteta više od polovine glasačkih prava u okviru zavisnog entiteta , ili je u mogućnost da, na osnovu sklopljenog sporazuma sa drugim entitetima ili statuta, upravlja poslovanjem entiteta, bira članove i ima većinsko pravo glasa u upravljačkom telu entiteta.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET