Kredit i biznis | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Kredit i biznis". Rad ima 13 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


SEMINARSKI RAD
IZ PREDMETA "Finasijski menadžment"
NAZIV SEMINARSKOG RADA
”KREDIT I BIZNIS”
III-545/09
Banja Luka, Decembar 2009. godine
S A D R Ž A J
Uvod............................................................................................3
Ekonomske funkcije bankarskog kredita....................................4
Ekonomski značaj bankarskog kredita .......................................5
Podjela kredita ............................................................................7
Komercijalni kredit ................................................................7
Novčani ili bankarski kredit...................................................8
Vrste kredita................................................................................9
Finansijski mehanizam privrede ...............................................10
Zaključak ...................................................................................12
Literatura....................................................................................13
1.UVOD
Postanak i razvoj kredita organski je vezan za razvoj i nastanak novca i svih novčanih funkcija.
U ovom seminarskom radu pokušaćemo da objasnimo vezu izmedju novca odnosno kredita i biznisa.
Funkcija novca kao sredstva plaćanja je osnova na kojoj izrasta kreditni novac, dakle novac savremene razvijene robne privrede.
„Kreditni novac proističe neposredno iz funkcije koju novac ima kao platežno sredstvo na taj način što obveznice za prodatu robu opet protiču radi prenošenja potraživanja na druge“
Kredit predstavlja realnu ekonomsko-pravnu kategoriju pod kojom se podrazumjeva odredjeni dužničko-povjerilački odnos u kojem povjerilac ustupa dužniku pravo raspolaganja odredjenom količinom novca, ili nekim drugim pravom, na izvjesno vrijeme i pod izvjesnim uslovima.
2. ekonomske funkcije bankarskog kredita
Kredit dobija brojne funkcije, pre svega zbog činjenice da je postao bankarski. Banke vrše funkciju mobilizacije i koncentracije svih novčanih sredstava u privredi i njihovo „pretvaranje“ u pozajmljeni novčani kapital, u kredit.
Pozajmljeni kapital kojim banke raspolažu, pritiče na više načina.
Prvo jer su one „blagajnice industrijskog kapitala“, kod kojih se drže sva neutrošena sredstva raznih fondova, amortizacije, depoziti svih društvenih slojeva, trenutno neuposlena sredstva proizvodnih organizacija, kao i dohotci stanovništva koji se postepeno kumuliraju i troše. Zbog svega ovoga dolazi do privremeno slobodnih kapitala u reprodukciji.
Ovako „rasute“ novčane mase, svaka za sebe „neposredno djeluju kao novčani kapital, sjedinjuju se tako u velike sume i tako stvaraju novčanu silu.
Moderno društvo kredit pretvara u instrument kojim se svjesno djeluje na proces reprodukcije u cijelini.
Funkcija i uloga kredita u centralno-planskim privredama svode se, najčešće na obavljanje tri osnovne funkcije:
Funkcija preraspodjele,
Funkcija ekonomske kontrole i stimulisanja,
Funkcija zamjene gotovog novca u privrednom procesu
Osnovna je svakako funkcija preraspodjele, jer se kredit javlja kroz princip vraćanja – kao faktor preraspodjele sredstava. Na bazi namjenskog i direktnog kreditiranja, planskog usmeravanja sredstava, diferenciranog kreditiranja, kredit se koristi kao ekonomski instrument za izvršenje zadataka i praćenje efikasnosti proizvodnje.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET