Kyoto protokol | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Kyoto protokol". Rad ima 20 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA GLOBALNA EKONOMIJA
TEMA:
KYOTO PROTOKOL
Sarajevo, april 2012. godine
Sadržaj:
Uvod 3
Kjoto Protokol 3
Ciljevi Kjoto Protokola 5
Ciljne emisije do 2012 i fleksibilni mehanizmi 6
Trgovanje emisijama 8
Visoka cijena Kjoto Protokola (uticaj Kjoto Protokola na poslovanje) 9
Uticaj Kjoto Protokola na Poljoprivredu 10
Dodatne Kritike Kjoto Protokola 12
Cost-benefit analiza 14
Promjene u emisiji gasova staklene bašte od 1990. godine 15
Revizije Kjoto Protokola i dalji planovi 17
Zaključak 19
Literatura 20
Uvod
Kjoto protokol je protokol koji je dodatak United Nations Framework Convention on Climate Change (UNFCCC), tj. Konvenciji Ujedinjenih Nacija o klimatskim promjenama, koji je usmjeren na borbu protiv globalnog zagrijavanja. UNFCCC je međunarodni ekološki sporazum koji se tiče postizanja stabilizacije koncentracije gasova koji izazivaju efekat staklene bašte (gasovi staklene bašte) u atmosferi, na nivou koji bi spriječio kritične antropogene promjene klimatskog sistema Zemlje.
Kjoto Protokol
Protokol je inicijalno usvojen 11. decembra 1997. godine u Kjotou, Japanu, i stupio je na snagu 16. februara 2005. godine. Od novembra 2009. godine 187 zemalja su potpisale i ratifikovale ovaj sporazum.
Po Protokolu, 37 industrijalizovanih zemalja (zvane „Zemlje Aneksa I”) obavezale su se na smanjenje četiri gasa staklene bašte (ugljen dioksid, metan, azot oksid, sumporheksaflorid) i dvije grupe gasova (fluorougljovodonici i perfluorokarbonska jedinjenja) koje proizvode.
Zemlje Aneksa I, su se sporazumjele da smanje svoju ukupnu emisiju gasova staklene bašte za 5.2% od nivoa na kom su oni bili 1990. godine. Ovo ne uključuje emisije prouzrokovane međunarodnim aviotransportom i brodskim saobraćajem, ali su u dodatku industrijskim gasovima, kojima se bavi Montreal Protocol on Substances that Deplete the Ozone Layer (Montrealski protokol o supstancama koje utiču na smanjenje ozonskog omotača) iz 1987. godine.
Ovaj protokol dozvoljava nekoliko takozvanih fleksibilnih mehanizama, kao što su trgovanje emisijama, mehanizam čistog razvoja, i zajedničku implementaciju, da bi se omogućilo Zemljama Aneksa I da ispune svoje ciljeve u smanjenju emisije gasova staklene bašte, tako što im je omogućeno da kupuju smanjenja emisija, bilo preko finansijske razmjene, projekata koji smanjuju emisije zemljama koje ne pripadaju Aneksu I, od drugih Zemalja Aneksa I, ili od Zemalja Aneksa I koje su ispunile više od predviđenog.
Slika 1.
Ciljevi Kjoto Protokola
Kjoto Protokol je predviđen da smanji globalne emisije gasova staklene bašte. Cilj je u stvari, stabilizacija i rekonstrukcija koncentracije gasova staklene bašte u atmosferi na nivou koji će spriječiti opasne antropogene promjene klimatskog sistema.
Cilj Kjoto Protokola je bio da ustanovi legalno obavezujući međunarodni sporazum, u kome se sve nacije koje učestvuju, obavezuju da se bave pitanjem globalnog zagrijavanja i emisije gasova staklene bašte. Cilj oko koga su se potpisnice sporazumjele je smanjenje gasova staklene bašte u prosjeku 5.2% do 2012. godine od nivoa na kom su bili 1990. godine.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET