Bankarski kredit | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Bankarski kredit". Rad ima 9 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


VISOKA ŠKOLA ZA POSLOVNU
EKONOMIJU I PREDUZETNIŠTVO
BEOGRAD
SEMINARSKI RAD
Predmet: Bankarsko poslovanje
BANKARSKI KREDIT
Loznica, decembar 2012 .
Sadrzaj
Bankarski kredit kroz istoriju…………………………………3
Bankarski kredit – pojam………………………………………4
Nastanak i izvori bankarskog kredita……………………….5
Ekonomske funkcije bankarskog kredita…………………..7
Pozitivne i negativne strane bankarskog kredita………..9
ZAKLJUCAK………………………………………………………10
Bankarski kredit , kroz istoriju
Razvoj bankarskog kredita kroz istoriju i njegova evolucija u raznim epohama kako u ekonomskom,tako i u istorijsko , kulturno , sociološkom smislu , usko je povezan sa razvojem banaka , kao i sa razvojem novca i novčanih funkcija.Korelacija ova dva instituta vidi se u osnovi delatnosti banaka,kojoj se kao primarna delatnost pripisuje uzimanje i davanje kredita , a u osnovi ovako restriktivnog tumačenja javlja se poverenje kao osnovni bankarski resurs .
Još u Starom veku prvobitne bankarske poslove obavljaju sveštenici , banke se tada nazivaju “Tezauri ”. Etimologijom reči dolazimo do zaključka da je prvobitna namena banaka bila uskladištenje tj. čuvanje.
Oko 3000god.p.n.e. Sumerski sveštenici razvijaju oblike bankarskog poslovanja, i pored kredita koga je pratila kamata, razvijaju se i ostale funkcije, kao što su razmene(tada jos malih država), posredovanje i kao što smo već naveli čuvanje vrednosti.
Antička Grčka, u VII veku p.n.e. poznaje kredit, koji je u to doba praćen ustanovom hipoteke,danas važne ustanove kako u pravu tako i u ekonomiji.To su mahom bili naturalni krediti,sa karakteristikama konzumnog kredita. Tadašnji hramovi u Efezu, Delozu, Samosu, predstavljaju mesta poslovanja, i javljaju se i prvi privatni bankari. (1)
Često je to dovodilo i do zelenaških kamata koje su ne tako retko pretvarali slobodne građane u robove. Period ranog feudalizma kako u svim oblastima tako i u oblasti robne razmene,prati nazadovanje , pretvaranje poseda u autokonzum jedinice . Tako da o institutima kreditiranja, novca i bilo kog savršenijeg obilka razmene nema ni govora.
U periodu renesanse u Italiji, posebno u gradovima Venecija, Firenca Đenova, koje pod uticajem pomorske trgovine oživljavaju vec postojeće
institucije,ali stvaraju i neke nove kao sto su menica, založnica, finansira se brodogradnja, dolazi do recepcije Rimskog prava.
Pravi procvat i osnovnu funkciju kredita vidimo u prvim fazama kapitalizma, a kasnije sa akumulacijom,on dobija svoj puni oblik. Kapitalizam svoj zamah dobija baš pod uticajem kredita,koga prati akumulacija, a iz tih fondova dolazi do proizvodnog kredita, za razliku od konzumnog, koji je bio u ranijim fazama. Da li je zamajac kapitalizma upravo pokrenut kreditom, koji svoj puni zalet dobija proizvodnim kreditom, možda najbolje govori ilustracija J.Schumpetera :' Kredit je stvarno stvorena kupovna snaga s ciljem da se proizvodno upotrebi'.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET