Motivi traznje za novcem | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Motivi traznje za novcem". Rad ima 12 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


Seminarski rad iz predmeta Osnovi makroekonomije
Tema: MOTIVI TRAŽNJE ZA NOVCEM
S A D R Ž A J
Uvod ................................................................................................... 3.
Funkcije novca .................................................................................. 5.
Tražnja novca .................................................................................... 5.
Motivi tražnje novca .......................................................................... 8.
Zaključak............................................................................................. 9.
Literatura .......................................................................................... 10.
UVOD
Novac u svakodnevnoj komunikaciji može podrazumevati mnoge stvari, ali za ekonomiste on ima specifično značenje. Većina ljudi kada govori o novcu misli na gotovinu ( papirni ili kovani novac). Al međutim definicija novca kao gotovine je preuska za ekonomiste. Pojam novca se često koristi i kao sinonim za bogatstvo. Ova definicija novca je previše široka, za razliku od predhodne. Takodje, ljudi koriste pojam novca da bi opisali ono što ekonomisti nazivaju dohodkom, i naravno u tome greše jer je dohodak priliv novca od zarada u odredjenom vremenskom periodu, dok je novac stok (stanje).
Novac je društvena pojava, nastala na određenom stupnju društvenog razvitka, on je i kulturna pojava nastala iz određenih čovekovih potreba, kao što nastaju i umetnička dela kojima sam čovek daje određeno značenje.
Novac se javlja zbog toga što sa podelom rada u društvu čovek ne može proizvoditi sve što mu je potrebno. Pojavu novca su uslovili privatno vlasništvo, kao i višak proizvoda iznad sopstvenih potreba. U elektronskom smislu novcem se vrši razmena ekonomskih dobara.
U istoriji novac postoji kao:
Primitivnioblik novca (robni novac);
Kovani novac;
Novčanice;
Žiralni novac i
Elektronski novac.
U savremenom obliku novac čini gotov novac u opticaju (kovani i papitrni novac) i depozitni novac.
Kovani novac
Prvi oblik savremenog novca u funkciji prometnog sredstva javlja se kao kovani novac pune vrednosti. Njemu je prethodio novac u obliku komada plemenitog metala kada se pri svakom plaćanju merila količina tog metala (pensatorno plaćanje). Pomoću kovanog novca plaćanje se vrši odbrojavanjem komada novca (numeričko plaćanje). Novac kome država određuje ime, oblik, finoću i težinu naziva se moneta. Težinu novčane jedinice država određuje tako što zakonom odredi kovničku stopu (broj istoimenih moneta koje se mogu iskovati iz određene težinske jedinice). Dozvoljava se određena tolerancija - remedijum (odstupanje od zakonom predviđene težine). Vremenom je nastala mogućnost da se monete zamene znakovima napravljenim od drugog, manje vrednog metala, koji nema punu vrednost, ali se koristi u prometu jer je država tako odredila (sitan kovani novac), ili papirnim znakovima. Sitan kovani novac nastaje zbog tehničkih smetnji da se od zlata iskivaju monete veoma malih težina pogodne za sitna plaćanja.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET