Nadzor banaka i finansijskog tržišta EU | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Nadzor banaka i finansijskog tržišta EU". Rad ima 18 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

UVOD
Tema ovog seminarskog rada je : Nadzor banaka i finansijskih tržišta u EU. Kroz čitav rad obuhvaćeno je osnovno pitanje nadzora i kontrole glavnih finansijskih institucija Evropske Unije, odnosno analizirane su agencije (tijela) koje vrše nadzor nad tim institucijama. Posebna pažnja je usmjerena na Evropsku centralnu banku i Evropsko bankovno tijelo, kao tijela koja sprovode nadzor nad bankovnim sistemom EU.
U prvom dijelu postavljeno je pitanje nadzora banaka, njegova suština i važnost. Takođe dotaknuli smo se nekih osnovnih stupnjeva nadzora.
Sam nadzor banaka u EU prihvaćen je tek nedavno, početkom 2013. godine te smo posebnu pažnju posvetili prihvatanju i sprovođenju tog režima.
U drugom dijelu opisano je pitanje Evropske centralne banke, njenih osnovnih funkcija, ciljeva, uloga, te važnost iste za nadzor banaka u EU.
Nakon toga opisano je i Evropsko bankovno tijelo, kao druga važna institucija, za nadzor bankovnog sistema EU. Iznešene su njegove osnovne funkcije, osobitosti, zakonska regulativa i ciljevi.
Nakon dijela vezanog za banke odnosno sam nadzor banaka EU, dalje je analiziran nadzor finansijskog tržišta odnosno ostalih finansijskih institucija EU gdje je pažnja usmjerena na promjene u nadzoru finansijskih institucija koje su prouzrokovane velikom ekonomskom krizom koja je počela 2008. godine. Naime čelnici Europske Unije su zbog kraha finansijskog tržišta zahtjevali hitne promjene u nadzoru finansijskih institucija kako bi spriječili ponovni krah tržišta i vratili povjerenje u finansijsko tržište EU a samim time i povjerenje u čitavu Europsku Uniju.
Pažnju smo usmjerili na formiranje novog Europskog odbora za sistemski rizik koji je zamjenio tadašnje odbore koji su ne baš uspješno nadgledali finansijsko tržšte EU koje je doživjelo svoj krah u vrijeme velike ekonomske krize. U okviru novog odbora kreirana su i nova nadzorna tijela čija su sjedišta raspoređena širom Europe. Nova nadzorna tijela koja je formirala EU su Europsko tijelo za nadzor banaka, Europsko tijelo za nadzor osiguranja i mirovinskog osiguranja, Europsko tijelo za nadzor vrijednosnica i finansijskog tržišta, njihovu svrhu i odgovornost smo takođe objasnili u našem radu.
1. NADZOR BANAKA
Nadzor nad bankama (engl. supervisory of banks, njem. staatliche Bankenaufsicht) je supervizorstvo centralne banke (i specijalizirane supervizorske ustanove tamo gdje ona postoji) nad poslovanjem bankovnog sistema. Ono je neophodno, jer su banke osnovne poluge provođenja monetarno-kreditne politike, apsorbiranja novčanih i investicijskih fondova i alokacije društvene akumulacije. Njihova posebna uloga zahtijeva specijalnu podršku i kontrolu pa se osnovna linija nadzora realizira preko praćenja (monitoringa), kontrole i korigiranja sveukupne strukture poslovnog bankarstva.   Centralna banka kao ključna institucija monetarnog sistema i jedna od institucija kreiranja makroekonomske politike, pri nadzoru banaka ima dva cilja:   a) stalno poboljšavanje performansi i strukture poslovnog bankarstva; i   b) održavanje zadovoljavajuće razine stabilnosti i povjerenja u bankovne ustanove.  U središtu nadzora su pitanja vlasništva i upravljačke strukture, bilansna struktura, kreditna, likvidna i solventna sposobnost i konkurentski odnosi banaka, a glavna područja nadzora su stabilnost bilanse banaka, zaštita depozitnih resursa, solventnost i likvidnost banaka, jer ovi elementi jamče da će se preko poslovnog bankarstva realizirati monetarna politika. Nadzire se i mikrokreditna politika banaka, kao i njihova poslovna strategija i politika, i konačno vrši se nadzor i nad namjenskim korištenjem novokreiranih novčanih sredstava, jer centralna banka opskrbljuje sistem poslovnih banaka svježim kontigentima novca i kredita. Osnovni principi supervizorstva su metodološka racionalizacija, kontinuiranost i osjetljiva ravnoteža između održavanja neophodnog nadzora i potrebne razine poslovne autonomije banaka. Od metodoloških pristupa u nadzoru su najpoznatiji neposredni pregledi bilanci banaka (auditing), povremene precizne procjene kreditne sposobnosti, analiza općih performansi banaka i zahtjevi da banke prezentiraju izvještaje o poslovanju, te praćenje osiguranja likvidnosti i
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET