Pobaruvacka na trud (makedonski) | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Pobaruvacka na trud (makedonski)". Rad ima 12 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


S.O.U “Pero Nakov”- Kumanovo
Dr`avna matura
TEMA: Pobaruva~ka na trud
Izrabotil:
U~ebna 2008/09
Voved
Da se potsetime deka pobaruva~kata na faktori na proizvodstvo (trud, kapital i zemja) be{e izvedena pobaruva~ka. Toa zna~i deka taa zavisi od pobaruva~kata za finalni stoki {to se proizveduvaat so pomo{ na tie faktori za proizvodstvo. Primer, pobaruva~kata za oprema, ko`a ili lepilo vo ~evlarskata industrija }e zavisi od koli~inata na ~evli {to kupuva~ite se gotovi da gi kupat vo idnina. Po istata logika koli~inata na ~evli {to potro{uva~ite sakaat da gi kupat }e ja determinira i pobaruva~kata za rabotna sila na pretprijarijata koi se zanimavaat so proizvodstvo na ~evli.
Druga determinanta na pobaruva~kata na trud vo uslovi na potpolna konkurencija e soodnosot me|u marginalniot prihod na trudot i marginalniot tro{ok.
Brojot na prodava~ite vlijae vrz pobaruva~kata na trud.
Cenite na drugite resursi- promenite na cenite na kapitalot, zemjata, surovinite, mo`at da predizvikaat promeni vo pobaruva~kata za rabotna sila.
Glaven del
POBARUVA^KA ZA TRUD
Koga e vo pra{awe pobaruva~kata za trud vo uslovi na sovr{ena konkurencija, analizata }e ja zapo~neme so kuso potsetuvawe na teorijata za proizvodstvo, odnosno na proizvodnata funkcija. Zneme deka marginalniot proizvod go meri dopolnitelniot efekt, odnosno dopolnitelnoto zgolemuvawe na vkupnoto proizvodstvo, kako rezultat na anga`iraweto na dopolnitelna edinica varijabilen faktor, pod pretpostavka deka drugite proizvodni faktori ostanuvaaat nepromenlivi, fiksni. Ako kako varijabilen faktor se zeme rabotnata sila (trudot), nejziniot marginalen proizvod }e ni poka`e za kolku edinici se zgolemuva vkupnoto proizvodstvo so anga`irawe na dopolnitelen rabotnik vo proizvodstvoto, ceteris paribus.
MARGINALNIOT PROIZVOD I PRIHOD NA TRUDOT Broj na rabotnici
(varijabilen
faktor) Vkupno
proizvodsvo
vo toni
TP Marginalen
proizvod
vo toni
MR Cena na
proizvodot
vo dolari
R Marginalen
prihod
na trudot
vo dolari
MRPL Mese~na plata
Marginalniot prihod na trudot = cenata na trudot = naemninata
Se razbira deka istiot princip vo modelot na sovr{ena konkurencija }e va`i i za bilo koj drug faktor na proizvodstvo, odnosno input. Ako, na primer, varijabilen faktor e zemjata, pretprijatieto }e vklu~uva vo obrabotka novi, dopolnitelni parceli zemja se dotoga{ dodeka marginalniot prihod od zemjata ne se izedna~i so marginalniot tro{ok na dopolnitelno anga`iraniot input - zemjata.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET