Poreski raj | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Poreski raj". Rad ima 14 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


S A D R Ž A J
PORESKI RAJ –ZNAČENJE I UVOD …………………………………………2
TRANZICIJSKI PORESKI RAJ…………………………………………………3
OFFSHORE KOMPANIJE I CENTRI ………………………………………….4
OFFSHORE KOMPANIJE – BOSNA I HERCEGOVINA ……………………6
OFFSHORE KOMPANIJE – SRBIJA …………………………………………..7
OFFSHORE KOMPANIJE – HRVATSKA ………….………………………….9
OFFSHORE KOMPANIJE – CRNA GORA …………………………………..10
PREDNOSTI ZEMALJA PORESKOG RAJA…………………………………11
ZAKLJUČAK …………………………………………………………………….13
LITERATURA………………………………………….…………………………14
PORESKI RAJ –ZNAČENJE I UVOD
Porezni raj (engl. tax heaven, njem. Steueroase) je zemlja ili regija koju zbog postojanja vrlo povoljnog fiskalnog režima odabiru za mjesto legalnog udomljenja one fizičke i/ili pravne osobe koje žele platiti manje poreza, iako se često stvarni prostor odvijanja njihovih poslovnih operacija nalazi u drugim zemljama. Porezni rajevi kao zemlje u kojima određene vrste prihoda ne podliježu posebnim opterećenjima osiguravaju posebne privilegije međunarodnim preduzećima, sa željom i ciljem da ih privuku u svoje područje.
Prema UN definiciji 1, zemlja poreskog raja ili ofšor institucija je bilo koja banka u svetu koja prima depozite i/ili koja upravlja imovinom izraženoj u stranoj valuti u korist lica čije je stalno mesto boravka na drugom mestu.
Lociranje u poreznom raju za međunarodno preduzeće znači mogućnost da na legalan način uštedi na porezu. Međutim, osim poreznih olakšica bitni kriteriji za donošenje odluke o izboru ovakve lokacije jesu i politička stabilnost zemlje, razvijen sistem komunikacija i transporta, sloboda konverzije valuta itd. Usled procesa globalizacije za mnoge države je teško održati visoke poreze, jer je danas poreskim obveznicima lako da prebace svoje aktivnosti i poslovanje u područja sa nižim porezima. Ovaj fenomen je poznat kao poreska konkurencija. Konkurencija ohrabruje države da učine svoje poreske sisteme privlačnijim za investitore.
1. zemlje bez poreza, npr. Bahami, Bermuda (Karmanski Otoci);
2. zemlje s porezima po niskoj stopi, npr. Britanski i Djevičanski Otoci;
3. zemlje u kojima se plaća porez na prihod iz domaćih, ali ne na one iz inozemnih izvora, npr. Hong Kong, Liberija, Panama; 4. zemlje koje odobravaju specijalne privilegije, tj. koje se smatraju poreznim rajevima samo za granične svrhe.
1Financial Havens, Banking Secrecy and Money Laundering (1998), UN.
TRANZICIJSKI PORESKI RAJ
U globalizovanom svetu surove konkurencije niske poreske stope se koriste kao instrument privlačenja kapitala. Zemlje u tranziciji, često sklone preterivanju, pokušavaju da baš one budu šampioni niskih poreza. Strani investitori dobijaju prekomerne poreske beneficije i bivaju favorizovani u odnosu na slaba domaća preduzeća. To je dobro za inostrane kompanije, ali loše za državu i njen budžet. Kako se budžet mora puniti, država svaljuje poreski teret na one koji ne mogu izbeći plaćanje poreza. Tranzicioni Robin Hud rado uzima od siromašnih i daje bogatima.
Sve je, dakle, u skladu sa zakonom. Pomaže i kada su zakoni u skladu sa interesima moćnih, a najčešće jesu.
Država je u slučaju prve banke propustila da uoči (ako je o propustu reč) da nema potrebe poreski stimulisati one investitore koji u Srbiju dolaze isključivo radi eksploatacije domaćeg tržišta. Da bi zarađivale na srpskom tržištu, banke moraju fizički biti u Srbiji. Za takve investicije Srbija se ne takmiči sa drugim zemljama, pa ne mora činiti poreske ustupke.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET