Porez na dohodak u Federaciji BiH | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Porez na dohodak u Federaciji BiH". Rad ima 14 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

PANEVROPSKI UNIVERZITET „APEIRON“ BANJ A LUKA
POSLOVNA EKONOMIJA
SEMINARSKI RAD
POREZ NA DOHODAK U F BiH
Doc.dr Radenka Grgić Jovanka Sabljić
Sadržaj
UVOD 2
VRSTE POREZA NA DOHODAK 4
UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI 5
POSLOVNI PRIHODI I RASHODI SAMOSATLNE DJELATNOSTI 7
VOĐENJE I ZAKLJUČIVANJE POSLOVNIH KNJIGA 8
GUBITAK IZ OBAVLJANJA SAMOSTALNE DJELATNOSTI 9
POREZNE OLAKŠICE IZ „STAROG“POREZNOG SISTEMA 9
DOHODAK OD IZNAJMLJIVANJA NEPOKRETNE IMOVINE 10
GODIŠNJE PRIJAVE POREZA NA DOHODAK GRAĐANA 11
KO JE OBAVEZAN PODNIJETI GODIŠNJU POREZNU PRIJAVU? 12
ZAKLJUČAK 13
UVOD
Porez na dohodak je porez koji se plaća iz prihoda (dohotka) koji permanentno stiču fizička lica. On je subjektan porez i čini posebnu kategoriju poreza.
U savremenim poreskim sistemima pored fiskalnog efekta, on je najobuhvatniji poreski oblik koji oporezuje proporcionalno svaki dio učešća poreskog obaveznika u raspodjeli nacionalnog dohotka. Porez na dohodak udovoljava principu pravičnosti jer ravnomjerno i pravično oporezuje poresku sposobnost poreskog obaveznika. Evazija je svedena na mali procent, jer prilikom isplate ostvarenog dohotka obveznik mora izvršiti (posredno) svoju poresku obavezu.
„Lični porezi obuhvataju poresku sposobnost kao cjelinu kod samog poreskog obaveznika, uzimajući u obzir njegove lične uslove koji ga čine više ili manje sposobnim u poreskom smislu riječi. Lični porezi su savršeniji u odnosu na objektne poreze, zato što vode računa o ekonomskoj snazi poreskog obaveznika, koji zavisi od raznih elemenata, aktivnih i pasivnih, od imovine i prihoda, starosti, porodičnih prilika, raznih tereta i dugova itd.“ ( Dr J.Gorčić, Finansije i finansijsko pravo, Radnička štampa, Beograd, 1994. str. 373. )
Pojam dohotka u poreskom zakonu nije decidirano definisan. Zakoni uopšteno pod pojmom dohotka definišu izvore koji kumulativno sačinjavaju dohodak.
Pojam dohotka možemo posmatrati sa dva aspekta:
Teorija užih dohodaka- prema ovoj teoriji dohodak je prihod stalnih izvora
Teorija širih dohodaka- prema ovoj teoriji dohodak je prihod povećanja čiste imovine.
Prema ekonomskoj teoriji, dohodak je zbir svih čistih prihoda koje obaveznik ostvari u toku kalendarske godine, dobije od svoje privredne ili druge djelatnosti ili od imovine i koji može utrošiti, a da ne dira svoju imovinu.
Osnovna karakteristika poreza na dohodak je, da pasivu čine rashodi koji su u vezi sa formiranjem prihoda i sa subjektom (pravno ili fizičko) kome pripadaju.
Kamate
Plaćeni porezi
Slučajni rashodi
Pod slučajnim rashodima podrazumjevaju se rashodi koji su neredovni, nastaju u izuzetnim situacijama kao što je smrt ili bolest u porodici obaveznika koji ostvaruju dohodak.
Porez na dohodak je subjektni porez, te za utvrđivanje stvarne poreske sposobnosti treba uzeti u obzir neoporezivi minimum, domaćinstva i razlikovati fundirane od nefundiranih prihoda.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET