Porez na imovinu | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Porez na imovinu". Rad ima 14 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


SEMINARSKI RAD
Predmet: FINANSIJSKI MENADŽMENT
POREZ NA IMOVINU
Beograd, novembar, 2011.
SADRŽAJ
UVOD……………………………………………………………………………………..3
1.FISKALNA POLITIKA…………………………………………………………….…4
2.BUDŽET………………………………………………………………………………..4
3.SISTEM JAVNIH PRIHODA I JAVNIH RASHODA………………………...……5
4.LOKALNA SAMOUPRAVA……………………………………………………...….6
5.POREZI……………………………………………………………………………...…7
6.POREZ NA IMOVINU………………………………………………………….…….8
7. POSTUPAK UTVRĐIVANJA POREZA NA IMOVINU……………………….…8
7.1.Obračun poreza na imovinu…………………………………………...………8
7.2.Površina objekta………………………………………………………...……..9
7.3.Tržišna vrednost……………………………………………………….………9
7.4.Koeficijent kvaliteta………………………………………………….………..9
7.5.Koeficijent lokacije…………………………………...……………..……….10
7.6.Amortizacija………………………………………………………………….10
7.8.Poreske olakšice i oslobođenja………………………………………………11
8.IZNOS POREZA ZA UPLATU……………………………………………….…….12
ZAKLJUČAK…………………………………………………………………………..13
LITERATURA………………………………………………………………………….14
UVOD
Uloga finansija u održavanju finansijskog zdravlja preduzeća nikada ne može biti prenaglašena. Od svih područja u nekoj organizaciji, nijedno nema veću odgovornost za osiguravanje konstantnog fokusa na stvaranje vrednosti u organizaciji. Ova činjenica je posebno dobila na značaju u današnjoj eri globalne konkurencije gde spoljni činioci poput dramatične konkurencije među preduzećima, brzih i konstantnih tehnoloških promena, nestabilnosti kamatnih stopa i inflacije, deviznih kurseva, atmosfere opšte ekonomske nesigurnosti.... finansijskom menadžeru nameću potrebu za upravljanjem finansijama iz nove perspektive .
U savremenom kapitalizmu privreda nikako ne bi mogla da opstane bez konstantnog uticaja države. Kada god proizvodnja upadne u krizu, država je tu da preduzme odgovarajuće mere koje će pružiti pomoć posrnuloj privredi i unaprediti je.
Pored monetarne politike i politike cena i dohodaka, fiskalna politika predstavlja zasebnu grupu mera države u cilju regulisanja potrošnje, investicija i zaposlenosti. Drugi njen naziv jeste i aktivna budžetsko-poreska politika. To je zato što su joj osnovne ekonomske kategorije pre svih budžet, a potom i porezi, kao osnovni državni prihodi. Postoji mnogo vrsta poreza, od kojih je neke lakše, a neke teže naplatiti.U manje razvijenim zemljama prevagu odnose oni koji se lakše prikupljaju, indirektni porezi ,jer se vezuju za robe i usluge.
Sa druge strane, u razvijenim zemljama preovlađuju direktni porezi, vezani za lica I preduzeća. Iako se znatno teže sakupljaju, oni mogu da čine čak i do 90% ukupnih poreskih prihoda u razvijenim državama. Zbog toga je njihov uticaj na državni budžet neizmerno važan.
Porezi su najvažniji izvor državnih prihoda, a direktni porezi čine najveći deo poreskih prihoda u razvijenim zemljama. Porez na imovinu je jedan od njih.
1. FISKALNA POLITIKA
Iako je kapitalizam u početku bio zasnovan na nemešanju države u privredne poslove, pokazalo se da su državne intervencije ipak neophodne. Kapitalizam je bio nemoćan da se samostalno izvuče iz svake krize u koju zapadne. Iz tog razloga kapitalističke države još od tridesetih godina prošlog veka počinju da preduzimaju efikasne mere, sa ciljem obezbeđivanja stabilnog privrednog razvoja i pune zaposlenosti.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET