Porezni raj | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Porezni raj". Rad ima 14 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


S A D R Ž A J
PORESKI RAJ –ZNAČENJE I UVOD …………………………………………2
TRANZICIJSKI PORESKI RAJ…………………………………………………3
OFFSHORE KOMPANIJE I CENTRI ………………………………………….4
OFFSHORE KOMPANIJE – BOSNA I HERCEGOVINA ……………………6
OFFSHORE KOMPANIJE – SRBIJA …………………………………………..7
OFFSHORE KOMPANIJE – HRVATSKA ………….………………………….9
OFFSHORE KOMPANIJE – CRNA GORA …………………………………..10
PREDNOSTI ZEMALJA PORESKOG RAJA…………………………………11
ZAKLJUČAK …………………………………………………………………….13
LITERATURA………………………………………….…………………………14
PORESKI RAJ –ZNAČENJE I UVOD
Porezni raj (engl. tax heaven, njem. Steueroase) je zemlja ili regija koju zbog postojanja vrlo povoljnog fiskalnog režima odabiru za mjesto legalnog udomljenja one fizičke i/ili pravne osobe koje žele platiti manje poreza, iako se često stvarni prostor odvijanja njihovih poslovnih operacija nalazi u drugim zemljama. Porezni rajevi kao zemlje u kojima određene vrste prihoda ne podliježu posebnim opterećenjima osiguravaju posebne privilegije međunarodnim preduzećima, sa željom i ciljem da ih privuku u svoje područje.
Prema UN definiciji 1, zemlja poreskog raja ili ofšor institucija je bilo koja banka u svetu koja prima depozite i/ili koja upravlja imovinom izraženoj u stranoj valuti u korist lica čije je stalno mesto boravka na drugom mestu.
Lociranje u poreznom raju za međunarodno preduzeće znači mogućnost da na legalan način uštedi na porezu. Međutim, osim poreznih olakšica bitni kriteriji za donošenje odluke o izboru ovakve lokacije jesu i politička stabilnost zemlje, razvijen sistem komunikacija i transporta, sloboda konverzije valuta itd. Usled procesa globalizacije za mnoge države je teško održati visoke poreze, jer je danas poreskim obveznicima lako da prebace svoje aktivnosti i poslovanje u područja sa nižim porezima. Ovaj fenomen je poznat kao poreska konkurencija. Konkurencija ohrabruje države da učine svoje poreske sisteme privlačnijim za investitore.
Zemlje poreskog raja, poznate i kao ofšor finansijski centri, poznate su kao mesta koja imaju sledeće karakteristike:
- zakonodavstvo sa relativno velikim brojem finansijskih institucija koje se primarno bave poslovanjem sa nerezidentima;
- finansijski sistem sa stranom imovinom i obavezama, po veličini  nesrazmeran u odnosu na potrebe domaće privrede; i
Postoje četiri tipa poreznih rajeva:
1. zemlje bez poreza, npr. Bahami, Bermuda (Karmanski Otoci);
2. zemlje s porezima po niskoj stopi, npr. Britanski i Djevičanski Otoci;
3. zemlje u kojima se plaća porez na prihod iz domaćih, ali ne na one iz inozemnih izvora, npr. Hong Kong, Liberija, Panama;
4. zemlje koje odobravaju specijalne privilegije, tj. koje se smatraju poreznim rajevima samo za granične svrhe.
1Financial Havens, Banking Secrecy and Money Laundering (1998), UN.
TRANZICIJSKI PORESKI RAJ
U globalizovanom svetu surove konkurencije niske poreske stope se koriste kao instrument privlačenja kapitala. Zemlje u tranziciji, često sklone preterivanju, pokušavaju da baš one budu šampioni niskih poreza. Strani investitori dobijaju prekomerne poreske beneficije i bivaju favorizovani u odnosu na slaba domaća preduzeća. To je dobro za inostrane kompanije, ali loše za državu i njen budžet. Kako se budžet mora puniti, država svaljuje poreski teret na one koji ne mogu izbeći plaćanje poreza. Tranzicioni Robin Hud rado uzima od siromašnih i daje bogatima.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET