Razlozi i smisao evropskih integracionih procesa, ekonomski aspekt | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Razlozi i smisao evropskih integracionih procesa, ekonomski aspekt". Rad ima 57 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

UNIVERZITET U BANJOJ LUCI EKONOMSKI FAKULTET BANJA LUKA
Razlozi i smisao evropskih integracionih procesa; ekonomski aspekt
-Diplomski rad-
Jelena Tešić
Banja Luka, septembar 2006.
UNIVERZITET U BANJOJ LUCI EKONOMSKI FAKULTET BANJA LUKA
1
DIPLOMSKI RAD IZ PREDMETA MEĐUNARODNI EKONOMSKI ODNOSI
Razlozi i smisao evropskih integracionih procesa; ekonomski aspekt
Jelena Tešić
Banja Luka, septembar 2006.
2
SADRŽAJ
Uvod...........................................................................................................................................2 I Dio Razlozi i razvoj integrisanja evropskih zemalja 1.1. Ideje jedinstvene Evrope...............................................................................................5 1.2. Maršalov plan ...............................................................................................................6 1.3. Osnivanje Savjeta Evrope.............................................................................................6 1.4. Evropska zajednica za ugalj i čelik...............................................................................7 1.5. Od Rima 1957. do Rima 2004. godine..........................................................................7 1.6. Zaključak.....................................................................................................................11 II Dio Neke od ekonomskih politika EU (monetarna, zajednička poljoprivredna, industrijska politika i politika konkurencije) 2.1. Monetarna politika......................................................................................................16 2.1.1. Nedostaci monetarne unije...............................................................................19 2.1.2. Prednosti monetarne unije................................................................................20 2.1.3. Zaključak .........................................................................................................21 2.2. Zajednička poljoprivredna politika.............................................................................24 2.2.1. Zajednička poljoprivredna politika i Svjetska trgovinska organizacija ...........26 2.2.2. Problemi i reforme............................................................................................26 2.2.2.1. Agenda 2000..........................................................................................27 2.2.2.2. Nova poljoprivredna politika.................................................................28 2.2.3. Zaključak..........................................................................................................28 2.3. Politika konkurencije i industrijska politika kroz prizmu jedinstvenog tržišta EU.....30 2.3.1. Politika konkurencije........................................................................................30 2.3.1.1. Pravila i načini sprovođenja politike konkurencije EU.........................31 2.3.1.2. Zaključak...............................................................................................34 2.3.2. Industrijska politika..........................................................................................34 2.3.3. Jedinstveno tržište.............................................................................................36 2.3.3.1. Zaključak...............................................................................................40 III Dio Evropska unija kao inovacija 3.1. Oblici ekonomskih integracija i razlozi integrisanja zemalja.......................................42 3.2. Osvrt na međunarodni karakter Evropske unije...........................................................43 3.3. Evropska unija kao inovacija........................................................................................44 3.3.1. Evropska unija kao trgovinska sila...................................................................47 3.3.2. Evropska unija kao ekonomska sila..................................................................48 3.3.3. Zaključak...........................................................................................................51 Zaključak.................................................................................................................................52 Literatura................................................................................................................................54
UVOD
3
...............................NAMERNO UKLONJEN DEO TEKSTA.................................
ava ili međunarodna organizacija. Jasnog odgovora na to trenutno nema. Moj odgovor na ovo pitanje je samo jedan naivan, ali nadam se originalan pokušaj 4
predstavljanja Evropske unije i to kao inovacije u okviru međunarodnog javnog poretka. Nakon toga, preko brojčanih pokazatelja prikazuje se snaga Unije kroz njen trgovinski i ekonomski potencijal. Komparativni prikaz sa ostalim svjetskim ekonomskim silama odgovara na pitanje gdje je trenutno Evropska unija prema osnovnim ekonomskim pokazateljima. To može da bude jasan odgovor na pitanje zašto se zemlje integrišu.
5
I DIO
RAZLOZI I RAZVOJ INTEGRISANJA EVROPSKIH ZEMALJA
*** 6
Po okončanju Prvog svjetskog rata osiromašena i oslabljena Evropa gubi prevlast i nadmoć, prvenstveno kao privredna sila u korist Sjedinjenih Država. Sve to pojačava se i strašnim razaranjima u Drugom svjetskom ratu. Nakon Drugog svjetskog rata gubitak evropskih zemalja nastaje i odricanjem od svojih kolonija u zemljama Azije i Afrike.a Drugi svjetski rat nije sa sobom donio samo materijalna razaranja. Milioni ljudi patili su od nedostatka slobode. Kretanje ljudi, robe i informacija bilo je prekinuto. Neophodno je bilo obnoviti zajedničko tržište, osposobiti saobraćajnice, pokrenuti industriju koja bi Evropi donijela prosperitet. Na ratnu oskudicu nadovezala se suša 1945. godine. Samo je ujedinjena Evropa mogla da obezbijedi ekonomsku stabilnost i napredak. Neophodnost brzog oporavka i obnove ratom opustošenih zemalja upućivalo je na saradnju. Greške iz prošlosti nisu smjele biti ponovljene. Pobjeda nad Hitlerovom Njemačkom značilo je da Evropa svoj politički identite treba da gradi kao demokratski uređena zajednica naroda naspram totalitarnog nacionalsocijalističkog koncepta. Na istočnoj strani postojao je (i decenijama opstajao) isto tako retrogradan komunistički sistem u Sovjetskom Savezu i njegovim satelitima. Ujedinjena Evropa je nasuprot oba ova koncepta predstavljala ideju koja svoje korijene i izvore nalazi u miru, sigurnosti i prosperitetu svojih naroda. Koliko god to utopistički zvučalo, jer svaka zemlja u svojim ustavima navodi slične izraze, Evropa je ovo praktično dokazala. 1.1. Ideje jedinstvene Evrope Može se reći da su ideje o stvaranju jedinstvene Evrope stare dva milenijuma evropske istorije.b Različiti protagonisti ove ideje sprovodili su je na različite načine, uglavnom nasilnim putem. U brojnim ratovima vođenim na tlu Evrope javljali su se mnogi zavojevači, nakon kojih su osim krvi i razaranja nastajale duboke promjene i rađale se nove ideje. Među njima bili su Karlo Veliki, Napoleon i Hitler. Međutim, nisu se samo vojskovođe i političari bavili ovom mišlju. Ona je bila prisutna i kod filozofa, pjesnika i pravnika, dok je za savremenu ideju jedinstvene Evrope najviše učinjeno u oblasti ekonomije. Idejne osnove integracije Evrope oformile su se u takozvanoj «evropskoj ideji». Nosioci ove ideje bili su intelektualni krugovi koji su se zalagali protiv ratova i za političko ujedinjenje naroda i država Evrope, a koji su praktičnu realizaciju našli u stvaranju Evropske unije i širenju evropskog sistema vrijednosti. «Evropske ideje» koje su se nekad smatrale utopističkim i neostvarivim postale su realnost za većinu evropskih naroda i država od druge polovine XX vijeka. c
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET