Regionalne ekonomske integracije u Latinskoj Americi | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Regionalne ekonomske integracije u Latinskoj Americi". Rad ima 13 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

Univerzitet u Beogradu
Ekonomski fakultet, Beograd
Seminarski rad iz Međunarodne trgovine:
Regionalne ekonomske integracije u Latinskoj Americi
Beograd, septembar, 2009. godine
Sadržaj
Uvod.....................................................................................................3
Pojam i nastanak regionalnih ekonomskih integracija.........................4
Nivoi regionalne ekonomske integracije..............................................5
Latinska Amerika u savremenim procesima regionalizacije................6
Regionalne ekonomske integracije u Latinskoj Americi......................7
Zajedničko tržište Srednje Amerike - CACM..........................................7
Karipska zajednica - CARICOM...........................................................8
Andska Zajednica - ANCOM................................................................9
Zajedničko tržište juga - MERCOSUR.................................................10
Zaključak............................................................................................12
Literatura.............................................................................................13
Uvod
U ovom radu, pokušaćemo da objasnimo, pre svega, sa teorijskog stanovišta, šta predstavljaju regionalne ekonomske integracije, koje su prednosti njihovog formiranja i ukazati na najznačajnije regionalne ekonomske integracije u Latinskoj Americi. U svetskom trgovinskom sistemu svakim danom je sve veći udeo regionalnih trgovinskih sporazuma, jer države žele bržu, efikasniju i, po troškovima, jeftiniju saradnju nego što je moguće u multilateralnim odnosima. Regionalni trgovinski sporazumi ponekad služe za sprečavanje marginaližacije zemalja, ili za povećanje njihove pregovaračke moći u svetskim trgovinskim odnosima. Ova vrsta sporazuma se ponekad sklapa i u cilju zastite privreda zemalja članica. Znatno veće i slobodnije tržište, efikasnije korišćenje raspoloživih prirodnih izvora, kapitala, radne snage i raspoloživih kapaciteta samo su neki od razloga za jačanje postojećih i razvoj novih regionalnih integracija.
Geografski prikaz najvažnijih integracija u svetu
Izvor: www.wikipedia.com
Pojam i nastanak regionalnih ekonomskih integracija
Pojam "međunarodne ekonomske integracije" relativno je kratko u upotrebi, a intenzivnije se upotrebljava od druge polovine XX veka, otkada jača ekonomsko povezivanje država i njihova zajednička saradnja unutrašnjem i spoljnom planu kroz formiranje različitih nivoa integracija među zemljama.
Kao najstariju carinsku uniju navodimo Južnoafričku carinsku uniju (Southern African Customs Union-SACU) koja je osnovana davne 1910. godine kao regionalna integracija Južne Afrike i okolnih teritorija. Zatim, prva moderna regionalna ekonomska integracija je BENELUX sa sedištem u Briselu. Osnovana je pre Drugog svetskog rata od strane tri evropske zemlje - Belgija, Holandija i Luksemburg.
Međutim, do naglog porasta u broju regionalnih ekonomskih integracija je doslo tek nakon Drugog svetskog rata. Posleratni razvoj ekonomskih odnosa među evropskim državama odvijao se uglavnom među susednim zemljama sličnog političkog opredeljenja. S razvojem savremene telekomunikacione i informatičke povezanosti među zemljama i smanjenjem ideoloških prepreka među političkim blokovima, u svetu nastupa novo doba u međunarodnim ekonomskim odnosima. Granice sve više gube na značaju, pa u takvim uslovima globalizacije međunarodne ekonomske razmene, nacionalni okviri malih i srednje velikih zemalja postaju nedovoljno veliki za racionalan i efikasan razvoj, za uspešan transfer, usvajanje, prilagođavanje i sopstveni razvoj znanja i tehnologije, kao i za uspešno uključivanje u međunarodnu podelu rada. Da bi omogućile sebi efikasniji rast i razvoj, zemlje se sve više integrišu, prvenstveno na privrednom nivou, kako bi eliminisale teškoće koje im stvaraju sopstvena mala trzišta proizvodnje i potrošnje, i kako bi, integrisanjem u veća tržišta, ostvarile bolje uslove poslovanja (ekonomiju obima).
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET