Sistem kulture i civilizacije sa sistemom ljudskih potreba | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Sistem kulture i civilizacije sa sistemom ljudskih potreba". Rad ima 15 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

PANEVRPOSKI UNIVERZITET APEIRON
FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE
BANJALUKA
SISTEM KULTURE I CIVILIZACIJE SA SISTEMOM LJUDSKIH POTREBA
SEMINARSKI RAD
Banja Luka, oktobar 2009.
PANEVRPOSKI UNIVERZITET APEIRON
FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE
BANJALUKA
SISTEM KULTURE I CIVILIZACIJE SA SISTEMOM LJUDSKIH POTREBA
OSNOVE TEORIJE SISTEMA I UPRAVLJANJA
Fakultet poslovne ekonomije
Preduzetnički menadžment
Banja Luka, oktobar 2009.
SADRŽAJ:
Sistem kulture i civilizacija sa sistemom ljudskih potreba
1. Uvod.................................................................................................................4
2. Kultura i civilizacija kao najširi ljudski sistem.................................................5
3. Teorija o ljudskim potrebama...........................................................................7
3.1. Opšta teorija sistema o sistemu ljudskih potreba.......................................7
3.2. Opšta teorija ljudskih potreba....................................................................8
4. Zaključak..........................................................................................................12
5. Literatura..........................................................................................................13
SISTEM KULTURE I CIVILIZACIJE SA SISTEMOM LJUDSKIH POTREBA
1. Uvod
KULTURA kao bitan društveni fenomen predstavlja jednu od najbitnijih karakteristika čovjeka, pošto ni jedna druga vrsta ne posjeduje kulturu.Kultura ispoljava čovjekovu djelatnost, odnosno ponašanje.
Čovjek je postao kulturno biće samim tim što je društveno biće i on živi kulturnim životom.
Kultura je neophodna komponenta društva i bitno utiče na karakter i kvalitet društvenih odnosa, kao i na društvo u cjelini. Osnovni smisao kulture sastoji se u tome da olakša održanje, produženje i napredak ljudskog društva.
Termin kultura latinskog je porijekla i znači cultus – gajenje, obrada polja.
Civilizacije, ovaj termin pojavio se u 18. vijeku gotovo istovjetnim značenjem kao i termin kultura.
I ovaj termin ima svoje porijeklo u latinskom jeziku: civis – slobodan građanin.
Termin civilizacija nastaje u doba kolonizacije, kada su evropske zemlje kao što su Engleska, Francuska,Španija, sa jedne strane kao ekonomski razvijene osvajale, s druge strane ekonomski nerazvijene ali prirodnim bogatsvom i sirovinama prebogate zemlje u regiji Afrike, Azije, Južne Amerike.
Upravo izrazom civilizacija željela se napraviti razlika između evropskih građanskih, „civilizovanih“država i tzv. divljih primitivnih naroda na koje su Evropljani naišli u procesu kolonizacije.
Jedna od najstarijih velikih kultura i civilizacija što ih je čovek stvorio na zemlji je staroegipatska. I danas ćemo se jos uvjek naći zadivljeni pred  ostacima te velike baštine rasute po muzejima po svetu nedostižnim umetničkim djelima u muzeju u Kairu, ili velikih piramida, ili grobnica u Dolini kraljeva, o Čudesnu lepotu i mudrost egipatske civilizacije
Upravo tu na obalama Nila - žili kucavici Egipta, prije 8000 godina javlja se prva ljudska kultura
2.Kultura i civilizacija kao najširi ljudski sistem
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET