Slobodne zone | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Slobodne zone". Rad ima 16 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

VISOKA POSLOVNA ŠKOLA
STRUKOVNIH STUDIJA
UŽICE
SEMINARSKI RAD
Predmet:
SLOBODNE ZONE
Užice, aprila 2011. godine
Sadržaj
I UVOD 2 1. SLOBODNE ZONE 3 1.1. Pojam slobodnih zona 3 1.2. Privredno-ekonomski značaj slobodnih zona 4 1.3. Razlika između slobodne zone i carinskog područja 6 2. OSNIVANJE I DELATNOSTI U SLOBODNOJ ZONI 7 2.1. Osnivanje slobodne zone 7 2.2. Mesto osnivanja slobodne zone 8 2.3. Ekonomska opravdanost za osnivanje slobodne zone 8 3. POSLOVANJE U SLOBODNOJ ZONI 9 3.1. Poslovanje slobodne zone 9 3.2. Prestanak rada slobodne zone 10 3.3. Motivisanost stranaca za ulaganja u našu slobodnu zonu 11 4. PITANJE BENEFICIJA, CARINSKIH POVLASTICA I DRUGIH OLAKŠICA U SLOBODNOJ ZONI 12 I I ZAKLJUČAK 15 I I I LITERATURA 17
I UVOD
U međunarodnoj trgovini značajno mesto ima razmena koja se ostvaruje posredstvom slobodnih eksportnih proizvodnih zona (SEPZ). Reč je o zonama u kojima se proizvodnja odvija pod posebnim pravnim i ekonomskim režimom u odnosu na režim koji važi na ostatku teritorije. Istorijski razvoj slobodnih eksportnih proizvodnih zona (export free processing zones) tekao je od, relativno jednostavnijih formi, kao sto su slobodne luke i gradovi, pa preko slobodnih carinskih zona do savremenih formi koje početkom dvadestprvoga veka prisutne na preko 850 lokacija u svetu.
Zone su ograđeni delovi teritorije jedne zemlje u okviru koje se odvijaju poslovne aktivnosti firmi registrovanih za poslovanje u zoni. Poslovanje u zoni regulisano je posebnim propisima i zakonima zemlje domaćina zone. Proizvodnja ostvarena u zoni nosi oznaku „made in zemlja domaćin“. Zone mogu biti osnovane privatnim i državnim kapitalom. Sve više slobodnih eksportnih proizvodnih zona u svetu osnivaju privatne firme. Primera radi, na Filipinima je od 1995. do 2001. godine, osnovano 40 privatnih zona, što je vodilo povećanju zaposlenosti u ovim zonama, sa oko 230.000 radnika (1994) na 708.000 (2001) dok je njihov izvoz u istom periodu povećan sa 2.7 mld USD na 19.5 mld USD. Ono što slobodnu eksportnu zonu odvaja od slobodne carinske zone jeste složenost poslova koji se u njoj mogu obavljati.
Danas se u svetu, mogu sresti različiti termini za slobodne zone. Tako su prisutni termini: slobodne zone, slobodne carinske zone, slobodne ekonomske zone, izvozne prerađivačke zone, spoljnotrgovačke zone i mnogi drugi. Međutim, svi ti brojni i različiti nazivi za ovaj institut međunarodno-privrednih odnosa, trebalo bi da označi posebne pogodnosti i olakšice koje jedna država daje najčeršće, stranoj robi. Te posebne pogodnosti, koje se daju stranoj robi, ogledaju se najčešće u omogućavanju uvoza strane robe bez plaćanja carine i drugih dažbina, poreza, taksa i uz davanje nekih drugih privilegija.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET