Socijalna politika | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Socijalna politika". Rad ima 11 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

UNIVERZITET U PRISTINI
EKONOMSKI FAKULTET
SEMINARSKI RAD
PREDMET:OSNOVI EKONOMIJE
TEMA:SOCIJALNA POLITIKA
Sadrzaj
1.Uvod…………………..................................................3
2.Opsta pitanja socijalne politike………………………..4
3.Nezaposlenost……………………………………........6
4.Evropska unija…………………………………………6
5.Srbija…………………………………………………..8
6.Zakljucak………………………………………………10
7.Literatura………………………………………………11
Uvod
Cilj socijalne politike jedne zemlje je da obezbedi društveno prihvatljiv minimum životnog standarda za celo stanovništvo.
Socijalna politika se odnosi na probleme koji uključuju zarade, osiguranje u slučaju nezaposlenosti, programe socijalne pomoći, penzije, zdravstvo, bezbednost na radu, obrazovanje,i dr.
Počeci socijalne politike vuku korene iz devetnaestog veka, kada je uveden sistem socijalne zaštite.Izmedju I-og i II-og se vodilo racuna o zajednickom preuzimanju ekonomskih i socijalnih rizika celokupnog društva.Socijalna politika je dozivala transformaciju,i to od zastitne mreze namenjene ostvarivanju ekonomskog usaglasavanja ka konceptu cija je uloga da gradjanima omoguci ono sto se granici sa pravom vlasnistva.
Bilo je izvesnih pokušaja da se socijalna država transformiše u konkurentnu državu.
Kada je to Francuska pokušala 1995.godine, kao rezultat toga usledio je najveći talas štrajkova još od 1968.godine, a premijer je smenjen. Godine 2003, u Francuskoj se ponovo pokušalo sa reformama penzionog sistema. U maju iste godine došlo je do štrajkova koji francuske gradove doveli gotovo do potpune blokade.
U situaciji kada postoje stalni budžetski deficiti (deficit-materijalni
gubitak), postojeći sistem socijalne države ne može više da opstane bez reformi. U suprotnom, ekonomsko prilagodjavanje neće biti moguće.
Opsta pitanja socijalne politike
Javne vlasti, bez obzira da li su regionalne , nacionalne ili na nivou EU, često postaju utočišta za spašavanje neuspešnih. Čim neko preduzeće, industrija,region ili društvena grupa opazi teškoću ili se s njom suoči, umestoprilagodjavanja prvo se traži intervencija vlade.
Društvo bi trebalo da stvori uslove u kome bi celokupno stanovništvo ostvarilo minimum životnog standarda, uključujući zagarantovani minimalni dohodak, ali takav da ne umanjuje vrednosti i podsticaje za rad, mobilnost, sticanje novog znanja, niti takav da sprečava ekonomsko prilagodjavanje i rast. Izdaci treba da budu povezani sa socijalnom sposobnošću plaćanja i ne bi trebalo da preopterete porezima najpreduzimljivije ekonomske subjekte. Prihvatljiv način života predstavlja kratkoročna zaposlenost i oslanjanje na osiguranje za slučaj nezaposlenosti na duži rok.
Socijalna pomoć za nezaposlene stvorena je sa namerom da se ublaže kratkoročne teškoće prilikom promene posla.
Upravljanje humanim ( nematerijalnim) kapitalom (zaposlenost) treba da obezbedi: ravnotežu izmedju zapošljavanja i ekonomskog ciklusa, adekvatnu raspodelu zaposlenih prema starosti, polu i kvalifikacijama, i prenos znanja i iskustva medju zaposlenima.
Ugovori na odredjeno i neodredjeno vreme mogu biti koristan i fleksibilan metod za uspostavljanje ravnoteže izmedju radne snage i zadovoljavanja potreba svih preduzeća. Strukturna nezaposlenost predstavlja pokazatelj loše stručne obuke. Ovaj oblik nezaposlenosti ne treba da se razmatra na tradicionalan način, tj.radna snaga ili jeste ili nije u punom radnom odnosu.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET