Sredstva na ekonomskata propaganda (Makedonski) | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Sredstva na ekonomskata propaganda (Makedonski)". Rad ima 17 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


SEMINARSKA RABOTA OD MODULOT
PROMOCIJA I PROPAGANDA
TEMA: SREDSTVA NA EKONOMSKATA PROPAGANDA
Olga Tikvarovska Stojanka Smilevska
Skopje, Maj 2010
SODR@INA
VOVED...........................................................................................................................
3
OGLASOT KAKO SREDSTVO NA EKONOMSKA PROPAGANDA...........
4
DELOVNI PROPAGANDNI SREDSTVA.........................................................
Delovni pisma
Pliko
Delovni karti
Garantni pisma
5
DIREKTNI PROPAGANDNI SREDSTVA......................................................
Propagandno pismo
Propagandna dopisnica, Letok i Bro{ura
Revii i Prospek
Katalog
7
REPREZENTATIVNI, PROEKCIONI, AKUSTI^NI I NADVORE[NI PROPAGANDNI SREDSTVA..............................................
Plakat i Propagandno pano (bilbord)
10
ZAKLU^OK.................................................................................................................
13
KORISTENA LITERATURA.................................................................................
14
VOVED
Vo sekojdnevniot govor vo sredstva za ekonomska propaganda se vbrojuva se ona {to se koristi za nejzino oblikuvawe i realizacija. Me|utoa, neophodno e da se izvr{i odredeno razgrani~uvawe so cel podobro da se planiraat sredstvata vo ekonomskata propaganda odnosno podobro da se raspredeluvaat zada~ite i da se programira ekonomsko-propagandnata akcija. Sredstvata na ekonomskata propaganda mo`at da se grupiraat na sledniov na~in: oglasi, delovno-propagandni sredstva, direktni propagandni sredstva, reprezentativni (prigodni) propagandni sredstva, nadvore{ni propagandni sredstva, proekcioni propagandni sredstva, akusti~ni propagandni sredstva i ostanati propagandni sredstva.
Razgleduvaweto na sredstvata na ekonomskata propaganda mo`e da se izvr{i i na sledniov na~in: vesnici, ~asopisi, radio i televizija, proekcioni sredtva, nadvore{na reklama, transportni propagandni sredstva, direktna propaganda (po po{ta). Kako {to mo`e da se zabele`i, ovde ne se pravi razlika me|u sredstvata i mediumite.
Vo ponatamo{niot del od ovoj trud mo`e da se zabele`i deka edno od sredstvata za ekonomska propagnada mo`e da se vbroi vo nekolku grupi. Taka na primer, letokot spa|a vo direktnite propagandni sredstva, a istovremeno spa|a i vo propagandnite sredstva na mestata na proda`ba na malo. Ili pak, pogolemiot del od svetlosnite propagandni sredstva spa|aat vo nadvore{ni sredstva itn.
Vo ponatamo{niot tekst }e se obidam da gi pretstvam najva`nite karakteristiki na pogolemiot del od ekonomskite propagndni sredstva, kako i nivnata koristenost vo smisla koi od niv zazemaat pogolem del na koristenost, a koi ne se dovolno koristeni.
OGLASOT KAKO SREDSTVO NA
EKONOMSKA PROPAGANDA
Oglasot e edno od naj~esto koristenite sredstva na eonomskata propaganda. Se smeta deka pove}e od polovina od vkupnite tro{oci {to se pravat za propagirawe otpa|aat na oglasot. Za pretprijatieto koe go koristi oglasot ako sredstvo na ekonomskata propaganda bitno e da ja znae cenata koja ja naplatuva izdava~ot. Cenata zavisi od: tira`ot, formatot, kvalitetot, mestopolo`bata na oglasot i ugledot na vesnikot. Vsu{nost, oglasot pretstavuva eden od glavnite nositeli na propagandnata poraka vo svetot. Dobriot oglas e korisna investicija, nego go sozdava stru~wak i toj treba da e pravilno naso~en, dobro podgotven, grafi~ki dobro re{en, tekstualno obraboten, da mo`e da se ~ita, da se pomni, da informira i da ja objasni korisnosta na proizvodot. Osnovna zada~a na oglasot e toj da bide pro~itan, razbran, da predizvikuva doverba kaj ~itatelot, koj otkako }e go pro~ita, bi posakal da go poseduva samiot proizvod koj se propagira.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET