Sudski organi Evropske Unije | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Sudski organi Evropske Unije". Rad ima 18 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove
SEMINARSKI RAD
Pradmet: Pravo spoljne trgovine
Tema: Sudski organi Evropske Unije
Novi Sad
2010.
S A D R Ž A J
1. Sud pravde Evropskih zajednica………………………………………………………………..3
1.1 Uređenje………………………………………………………………………….…………....3
1.2 Sud prve instance (Prvostepeni sud)…………..………………………………………………………..5
1.3 Računovodstveni sud………………………………………………………………………….6
1.4 Ostali organi Evropske Unije……………………………………………………………….....6
2. Pravo Evropske Unije…………………………………………………………………………..7
2.1 Opšte napomene……………………………………………………………………………….7
2.2 Pravna Priroda…………………………………………………………………………………7
2.3 Izvori prava Evropske Unije…………………………………………………………………..8
2.4 MERGER 1965. godine……………………………………………………………………...10
2.5 Socijalna politika…………………………………………………………………………….14
2.6 Amsterdamski ugovor………………………………………………………………………..15
2.7 Ugovor iz Nice……………………………………………………………………………….16
2.8 Ustav Evropske Unije……………………………………………………………………......17
Literatura…………………………………………………………………………………………18
1. Sud pravde Evropskih zajednica
Evropski sud (European Court of Justice) je institucija koja se od 1989. godine sastoji od dva suda: Suda EZ-a (Court of Justice of the European Communities) i Prvostepenog suda (Court of First Instance). Uloga je Evropskog suda kao institucije da osigura da se pri primjeni i tumačenju Osnivačkog ugovora poštuje pravo. Iako sud ograničene nadležnosti, Evropski je sud bio izuzetno važan pri uobličavanju pravnog poretka Unije. Sud je pokrenuo proces tzv. konstitucionalizacije Ugovora čime je pravni poredak EU stekao karakteristike koje ga razlikuju od sistema međunarodnog prava. Stoga Evropski sud nema u Uniji samo pravosudnu, već i važnu političku ulogu. Sjedište Suda je u Luksemburgu.
1.1 Uređenje
Sud EZ-a čine po jedan sudija iz svake države članice. Danas je to 27 sudija. Osim sudija, ravnopravan položaj u Sudu ima osam nezavisnih advokata. Njihova je funkcija davati Sudu mišljenje o tome kako riješiti konkretni predmet, ne zastupajući pri tom ničije interese u postupku. Oni daju stručnu ocjenu o tumačenju i primjeni prava u konkretnoj situaciji. Sud sudi u plenumu ili u sudskim većima. Organizacija Suda, kao i postupak pred njime, uređeni su Statutom Suda, koji je sadržan u Protokolu uz Osnivački ugovor i njegov je sastavni dio, te u Pravilima postupka.
Prvostepeni sud čini, prema Ugovoru iz Nice, barem jedan sudija iz svake države članice. Najmanji je broj sudijs Prvostepenog suda danas, dakle, 27. Tako je i u praksi, no otvorena je i mogućnost da se broj sudija poveća. U Prvostepenom sudu nema nezavisnih advokata, ali se u konkretnom predmetu može odlučiti da se jednom od sudija povjeri zadatak nezavisnog advokata. I Prvostepeni sud sudi u plenumu ili u sudskim većima. Organizacija Prvostepenog suda, kao i postupak pred njime, uređeni su Statutom Suda koji je sadržan u Protokolu uz Osnivački ugovor i njegov je sastavni dio, te u Pravilima postupka Prvostepenog suda. Nacrt Osnivačkoga ugovora predložio je da se ta sudska instanca preimenuje u Visoki sud. Jedan je od razloga tome vjerovatno i to što Ugovor iz Nice, a to prihvata i Ustavni ugovor, predviđa mogućnost osnivanja sudskih panela s nadležnošću u unaprijed utvrđenim vrstama sporova na čije bi odluke bila moguća žalba Prvostepenom sudu. .
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET