Svetska trgovinska organizacija | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Svetska trgovinska organizacija". Rad ima 17 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

WORLD TRADE ORGANIZATION ( WTO)
SVETSKA TRGOVINSKA ORGANIZACIJA (STO)
UVOD
U periodu posle Drugog svetskog rata uočena je potreba za stvaranjem novog međunarodnog ekonomskog okvira. Njega bi činili: Međunarodni monetarni fond (International Monetary Fund-IMF), Međunarodna banka za obnovu i razvoj (International Bank for Reconstruction and Development-IBRD) i međunarodna organizacija koja bi delovala u oblasti trgovine. Bilo je predviđeno da to bude Međunarodna trgovinska organizacija (International Trade Organisation - ITO), kao treća međunarodna ekonomska organizacija koja bi regulisala međunarodnu trgovinu, za razliku od prve dve koje su prvenstveno finansijskog karaktera.
Nakon teških ratnih godina trebalo je dati podstrek razvoju trgovine, što se na najbolji način moglo uraditi ostvarenjem liberalizacije trgovine i zaustavljanjem protekcionističkih mera, koje su ostale na snazi još od 30-ih godina prošlog veka. Zato je u Havani sazvana Konferencija o trgovini i zaposlenosti pod okriljem Ekonomsko-socijalnog saveta UN (ECOSOC). Razgovori na tu temu su rezultirali u Havanskoj povelji iz 1948. godine, kojom je trebalo stvoriti osnove jedne takve međunarodne organizacije, kao i privremenu komisiju čiji bi zadatak bio sazivanje prve konferencije ove organizacije.
1.POJAM I ISTORIJAT
Radi izrade nacrta povelje buduće međunarodne trgovinske organizacije, februara 1946. godine, u Ujedinjenim nacijama usvojena je rezolucija o osnivanju Pripremnog komiteta za Konferenciju Ujedinjenih nacija o trgovini i zaposlenosti. Na drugom zasedanju Pripremnog komiteta, aprila 1947. godine, u Ženevi, vođeni su bilateralni pregovori o carinskim koncesijama. Pregovori su završeni uspehom, a rezultat je konkretizovan u okviru Opšteg sporazuma o carinama i trgovini (General Agreement on Tariffs and Trade - GATT). GATT je stupio na snagu 1. januara 1948. godine i bilo je predviđeno da predstavlja samo privremeno, prelazno rešenje za regulisanje međunarodne trgovine na multilateralnom nivou, sve do stupanja na snagu pravila Međunarodne trgovinske organizacije. Zamišljen kao privremeni trgovinski sporazum, GATT u samom početku nije imao institucionalnu strukturu. Ona se razvijala postepeno.
Havanska konferencija, odnosno Konferencija Ujedinjenih nacija o trgovini i zaposlenosti, započela je rad 21. XI 1947. godine na Kubi, a okončala 24. III 1948. godine, kada je potpisana Havanska povelja o Međunarodnoj trgovinskoj organizaciji. Za ITO se smatralo da će biti specijalizovana ustanova Ujedinjenih nacija, koja bi se bavila, do tada nedovoljno istaknutim, pitanjem međunarodne trgovinske saradnje. Povelju je potpisalo 50 zemalja, a bilo je potrebno 20 ratifikacija. I tih 20 čekalo je na odluku američkog Kongresa. Posle odbijanja američkog Kongresa da to učini, preostalo je okretanje Sporazumu GATT-a. Može se zaključiti da je ova velika ideja naišla na značajan i presudan otpor od strane velikih sila, naročito SAD, koje nisu mogle prihvatiti da nacionalnu trgovinsku politiku podvrgnu multilateralnoj kontroli jedne nadnacionalne institucije.
Stvaranje ITO imalo je cilj kompletiranje procesa institucionalizacije međunarodnih ekonomskih odnosa koji je započet u Breton Vudsu 1944. godine, osnivanjem Međunarodnog monetarnog fonda i Međunarodne banke za obnovu i razvoj. Tako bi se stvorila jedna integrativna celina koja bi obuhvatala: međunarodne novčane tokove (IMF), međunarodne investicije (IBRD) i međunarodnu trgovinu (ITO).
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET