Tabela i kriva tražnje na tržištu | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Tabela i kriva tražnje na tržištu". Rad ima 10 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


SEMINARSKI RAD
IZ PREDMETA OSNOVI EKONOMIJE
NAZIV SEMINARSKOG RADA: "TABELA I KRIVA TRAŽNJE NA TRŽIŠTU"
Suzana Ostojić
dr Milenko Stanić
Ocjena: 5 6 7 8 9 10
Banja Luka, 19. 12. 2005.
TABELA I KRIVA TRAŽNJE NA TRŽIŠTU
FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE
Jovana Dučića 23a
Sažetak: U ovom seminarskom radu detaljno sam obradila pojam tražnje na tržištu, tj. njene oblike pojedinačnu, tržišnu i agregatnu tražnju, faktore od kojih zavisi tražnja i predstavila tabelu i krivulju tražnje.
Koristila sam se primjerom bezolovnog i eurodizel goriva, tj. podatcima o tražnji po različitim cijenama u preduzeću „Petrol“ Banjaluka kroz neke mjesece 2005. godine da bi objasnila tabelu i krivu tražnje.
Pojam tržišta
Da bi definisala pojam tražnje, moram prvo definisati pojam tržišta čiji su tražnja i ponuda sastavni dio. Dakle tržište se može definisati kao mehanizam u kome se susreću kupci i prodavači s namjerom da utvrde količine roba koje će se razmjeniti i cijene po kojima će se to učiniti. Tako da se svaka ekonomska aktivnost koja dovodi do susretanja ponude i tražnje, predstavlja kao oblik ispoljavanja tržišta.
Cijene su glavni instrument kojim tržište djeluje, odnosno od visine cijena najviše zavisi tražnja i ponuda. Da bi tržište bilo u skladu, moraju se poklapati tražnja i ponuda, tj. mora biti uspostavljena tržišna ravnoteža. Da bi se nudila količina robe, koja se traži potrebo je da tržište „odgovori“ na tri pitanja:ŠTA će se proizvoditi?, KAKO će se proizvoditi? i ZA KOGA?
Pojam tražnje
Tražnja predstavlja volju potrošača da utroše određenu količinu novca da bi nabavili određenu količinu neke robe. Posmatranjem sa raznih stanovišta razlikujemo tri oblika tražnje:
Pojedinačna tražnja
Tržišna tražnja
Agregatna tražnja
Pojedinačna tražnja je ,ustvari, količina novca koju je pojedini kupac spreman da uloži u nabavku jedne vrste robe.
Tržišna tražnja je ukupna tražnja za pojedinim dobrom ,tj. tržišna tražnja predstavlja zbir svih pojedinačnih tražnji za tim istim dobrom.
Agregatna tražnja je ukupna tražnja za svim robama, odnosno tražnja za agregatom svih roba na tržištu ili ukupnu količinu novca koje je neko društvo spremno da izdvoji za nabavku potrebnih roba(potrošnih i proizvodnih).
Količina novca u opticaju u nekoj državi zavisi od prije svega od obima proizvodnje. Znači obim društvenog bruto proizvoda treba da se poklapa sa agregatnom tražnjom. Tada će se tražiti onoliko robe koliko je proizvedeno. Dva osnovna faktora koja mogu dovesti do razlike u izmedju tražnje i veličine društvenog bruto proizvoda su:
Štednja stanovništva i privrede, predstavlja dio novca koji u tekućem vremenskom periodu nije potrošen, već je sačuvan u obliku štednje, tad ukupna tražnja u tekućem periodu može prevazići obim društvenog bruto proizvoda, jer se ušteđeni novac koristi za nabavku roba. Ako je dio novca koji se izvači iz opticaja u obliku štednje veći nego dio koji se iz štednje pretvara u tražnju, tada će obim agregatne tražnje biti manji od obima bruto društvenog proizvoda.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET