Trezorsko, depo i blagajničko poslovanje | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Trezorsko, depo i blagajničko poslovanje". Rad ima 20 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


Viša Elektrotehnička škola
Beograd
Seminarski rad
Elektronsko bankarstvo
Trezorsko, depo i blagajničko poslovanje. Devizno-valutni i menjački poslovi. Poslovi platnog prometa.
Beograd, 2005.
1. Trezorsko, depo i blagajničko poslovanje
1.1.Trezorsko poslovanje
Trezor je veoma bitna institucija u poslovnim bankama, jer se smatra „bankom u banci“. Pod trezorom se podrazumeva specijalno uređen i obezbeđen prostor u kome su smeštene određene vrednosti. To je najčešće podzemni prostor dobro obezbeđen od krađe, požara i sličnih opasnosti.
Nadležni organi banke za obezbeđenje posvećuju naročitu pažnju adekvatnom obezbeđenju trezora (obezbeđenost prostora, ispravnost signalnih uređaja, prisustvo čuvara).
Propisi koji regulišu način postupanja i rukovanja vrednostima u trezoru su jako rigorozni:
Trezor mora imati najmanje dve brave i dva ključa od kojih je svaki poveren jednom od dva suključara;
Suključari ne mogu biti bračni par ili dva lica koja su bližem srodstvu;
Otvaranje trezora mogu izvršiti samo oba suključara lično i oni moraju biti prisutni svo vreme dok je trezor otvoren;
Samo izuzetno u trezoru mogu biti i druga službena lica, ali samo uz obavezno prisustvo suključara i tada se u posebnu evidencuju beleži tačno vreme boravka u trezoru tih službenih lica;
Trezor je otvoren samo kada se radi u trezoru, i on se zatvara posle svake trezorske operacije;
Trezor obezbeđuje operativnu likvidnost banke, obavlja poslove na finansijskom tržištu za račun banke kao i za račun velikih komitenata i vrši transfer sredstava između pojednih organizacionih delova banke.
U trezoru se nalaze razne vrednosti:
Ispravan novac;
Kasete sa gotovinom blagajne;
Strana valuta;
Zamenjeni oštećen novac;
Plemeniti metali;
Hartije od vrednosti (menice, čekovi, obveznice,...);
Slanje ili prijem trezorskih vrednosti se može vršiti:
Preporučenom (amanetnom) pošiljkom – Rukovodilac trezora izdaje nalog za pakovanje i iznošenje vrednosti iz trezora; Pošiljka se upisuje u knjigu amanetnih pošiljki; Amanetna pošiljka se šalje poštom ili se uručuje lično; Službenik pošte ili primaoc amanetne pošiljke upisuje u knjigu amanetnih pošiljki da je preuzeo istu; Prijem amanetne pošiljke se obavlja obrnutim redosledom od slanja;
Po kuriru – Koristi se kada je u pitanju amanetna pošiljka veće vrednosti; Nalozi koji se izdaju su šifrirani a kurir ima oružanu pratnju;
1.2.Depo poslovi
Ovo su neutralni ili uslužni bankarski poslovi. Komitenti poslovnih banaka (deponenti) mogu da ostave (deponuju) svoje vredne predmete (hartije od vrednosti, strana valuta, ...) u posebno za to određenom prostoru banke (depou), a poslovna banka (depozitar) im garantuje da će te vrednosti čuvati i da će ih na njihov zahtev vratiti u nepromenjenom stanju. Deponenti mogu ostaviti svoje vrednosi kod depozitara samo posle potpisivanja ugovora u kome se regulišu njihova međusobna prava i obaveze.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET