Tržište rada, tržište kapitala i prirodnih resursa | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Tržište rada, tržište kapitala i prirodnih resursa". Rad ima 15 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

Visoka poslovna škola
strukovnih studija
Novi Sad
ESEJ
Tržište rada, Tržiste kapitala i prirodnih resursa
Novi Sad,2009
Sadržaj
1.Sadržaj...........................................................................................................................................1
2.Uvod..............................................................................................................................................2
3.Tržište rada....................................................................................................................................3
3.1.Tržište faktora proizvodnje.........................................................................................................4
3.1.1.Ponuda inputa na konkurentnom tržištu..................................................................................5
3.1.2.Ponuda rada.............................................................................................................................6
3.1.3.Tražnja za radom.....................................................................................................................7
3.1.4.Pomeranje tražnje za radom....................................................................................................7
3.1.5.Ravnoteža na tržištu rada-konkurentno tržiste........................................................................8
3.2.Tržište kapitala i prirodnih resursa.............................................................................................8
3.2.1.Definisanje kapitala.................................................................................................................8
3.2.2.Kamatna stopa.........................................................................................................................9
3.2.3.Nominalna i realna kamatna stopa.........................................................................................10
3.2.4.Akumulacija vrednosti preko kamatne vrednosti..................................................................10
3.2.5.Ekonomska renta...................................................................................................................11
3.2.6.Renta i prirodni resursi..........................................................................................................12
3.2.7.Korisnički trošak....................................................................................................................12
4.Zaključak.....................................................................................................................................14
5.Literatura.....................................................................................................................................15
2. Uvod:
Da li ste se zapitali zašto jedan prosečni diplomirani stručnjak zaradjuje oko 300 do 800 evra,
dok neko sa diplomom srednje škole zaradjuje samo od 150 do 400 evra. Koliko ko zaradi zavisi
od firme do firme. Uvazavajući kulturu i dostojanstvo svakog čoveka, nećemo postavljati pitanje
vaše zarade ili zarade vaše porodice. Uzgred rečeno, godine 2001. Predsednik konpanije Volt
Dizni bio je na polovini desetogodišnjeg ugovora po kome mu je plaćano za njegove usluge 771
milion dolara. Koliko će ko da zaradi zavisi od čovjeka do čovjeka takodje najvećim dijelom od
firme u kojoj je zaposlen. Rad je promenjiva veličina kako kratkoročno tako i dugoročno. Kod
ostalih imputa npr. kapitala i zemljišta njihovo korišćenje se mora analizirati u dugoročnom
periodu. Moramo saznati kako sadašnje odluke trebaju da vrednuju buduće, da nam pokazu kako
se smenjuju buduća plaćanja ili recepti za kalkulisanje ili obračunavanje njihove sadašnje
vrednosti. Tržište kapitala i tržište zemljišta izvan uravnotežene količine kapitala ili uravnotežene
cene zemljišta. To znači da ova tržišta proučavamo u celini sa aspekta usluga za odlaganje u
kapital i zemljište. S obzirom na to, da kapital i zemljište podrazumjevaju ulaganje novca,
odnosno kapitala ispitacemo vezu izmedju normalnih i naravno realnih kamatnih stopa.
3.Tržište rada
3.1.Tržište faktora proizvodnje
Odgovore na ova pitanja, stoje uglavnom slučaj u ekonomiji, zavise od ponude i traznje.
Faktori proizvodnje prestavljaju impute koji se koriste u proizvodnji dobara i usluga. Rad, zemlja i kapital prestavljaju tri najvažnija faktora proizvodnje. Kada preduzeće za proizvodnju kompjutera proizvode novi softverski program, ako koristi vreme programera(rad), fizički prostor u kojem se nalaze poslovne prostorije (zemlja) i poslovnu zgradu (kapital).
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET