Tržište | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Tržište". Rad ima 16 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

VISOKA POSLOVNA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA - LESKOVAC
SEMINARSKI RAD
TEMA: TRZISTE
Smer: Menadžment u biznisu
2009
SADRŽAJ:
1. UVOD----------------------------------------------------------------------------------------------- 2
2. TEORIJSKI DEO---------------------------------------------------------------------------------- 3
2.1.TRŽIŠTE - KARAKTERISTIKE I FUNKCIJE SA STANOVIŠTA EKONOMSKE NAUKE------------3
2.2. POLOŽAJ TRŽIŠTA U PRIVRENOM SISTEMU I ETAPE NOVIJEG RAZVOJA --------------------- 4
2.3.TRŽIŠNI RAZVOJ ---------------------------------------------------------------------------------- 4
3.1.FINANSIJSKA TRŽIŠTE---------------------------------------------------------------------------- 5
3.2.VRSTE FINANSIJSKIH TRŽIŠTA------------------------------------------------------------------ 6
3.3.KARAKTERISTIKE DEVIZNOG TRŽIŠTA KOD NAS-------------------------------------------- 7
3.4.KARAKTERISTIKE TRŽIŠTA KAPITALA KOD NAS--------------------------------------------- 7 4.EMPIRIJSKI DEO ----------------------------------------------------------------------------------9 5.ZAKLJUČAK -------------------------------------------------------------------------------------14 6.LITERATURA-------------------------------------------------------------------------------------15
1.UVOD
Ekonomska istorija pokazuje tendenciju jačanja samostalnosti preduzeća i uloge tržišta. Ovakav pristup inspirisan je, na prvom mestu, željom da se delimično novim institucionalnim rešenjima postigne veća racionalnost, pa čak i optimalni karakter ekonomskog mehanizma.
Za tržište najčešće važi definicija da predstavlja oblik razmene proizvoda i usluga posredstvom novca. To je mesto za koje se može reci da redovno uspostavlja odnos između ponude i tražnje i da je mesto na kojem se obrazuju cene. Čak i iz ovako uopštene definicije vidi se da se radi o veoma složenom ekonomskom fenomenu koji se često koristi i u opštem smislu kao celokupnost činova razmene između ekonomskih subjekata u društvu, u kome je izvršena društvena podela rada.
Zbog tehničkog progresa i snažnih tendencija koncentracije i centralizacije proizvodnje, u savremenoj privredi postoje veoma različite strukture sa naglašenim uticajem oligopola i monopola, "zbog čega se deformiše funkcija tržišta kao alokatora proizvodnih činilaca i selektora potrebnih proizvoda". Iz ovog se može zaključiti da tržište uvek deluje ex post, kao naknadna provera i korekcija, zbog čega su klasici marksizma odredili njegovo mesto kao regulatora sa "skupo plaćenim iskustvom".
U ovom radu, opisaću prvo kako funkcionise tržište i njegove bitne karakteristike. Dalje ću objasniti kako je tekao razvoj tržišta kod nas. Zbog opširnosti teme, najveći deo ću posvetiti razvoju finansijskom tržištu i njegovim razvoju u Republici Srbiji.
2.1. TRŽIŠTE - KARAKTERISTIKE I FUNKCIJE SA STANOVIŠTA EKONOMSKE NAUKE
Pošto tržište, kao što sam malopre navela, predstavlja oblik razmene proizvoda i usluga
posredstvom novca i ta razmena je slobodna između privrednih subjekata, možemo reći da se ekonomski rezultati svakog pojedinačnog subjekta potvrđuju kao društveno priznata vrednost u slobodnoj razmeni roba i usluga na tržištu. Iz razloga što tržište predstavlja skup svih robno-novčanih transakcija između ekonomskih subjekata ono vrši mnogobrojne funkcije među kojima se najznačajnije:
selektivna,
alokativna,
informativna i
funkcija vršenja raspodele novostvorene vrednosti.
Naše tržište, zbog neadekvatne promen ekonomskih zakonitosti, ne vrši u potpunosti ni jednu od ovih funkcija u meri u kojoj ono to stvarno može, radi čega je nedovoljno ekonomske efikasnosti u odvijanju ekonomskog života. U takvoj situaciji samoupravna integracija nije ni cilj ni interes privrednih subjekata pa se i poslovi oko društvene podele rada odvijaju mimo osnovnih principa ekonomske logike.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET