Kretanje najamnine, inflacija i (ne)zaposlenost | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Kretanje najamnine, inflacija i (ne)zaposlenost". Rad ima 10 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


Tema: Kretanje najamnine, inflacija i (ne) zaposlenost
SADRZAJ
Uvod…………………………………………...1
Inflacija……………………………………..…1
Inflacija je cist monetarni fenomen…………....2
Inflacija nije cist monetarni fenomen…..……..3
Nezaposlenost………………………………....4
- uzori nezaposlenosti………………………...5
Najamnina kao oblik placanja radne snage……6
- visina najamnine…………………………….7
- nominalna i realna primanja radnika………..8
Zakljucak………………………………………9
1.
Uvod
Makroekonomija kao zasebna ekonomska nauka ima veliki opseg izucavanja.Kako ekonomskih, tako i neekonomskih, svih eksternih i internih faktora kiji imaju uticaj na ekonomsku stabilnost privrede, a samim tim podsticu adekvatno funkcionisanje privrede automatski se povecava stabilnost i same drzave sa svim njenim elementima. Za normalno funkcionisanje svega u drzavi potrebno je da drzava cvrsto i stabilno stoji na svojim nogama, a to su dobro vodjena ekonomska politika i jaka privreda.
Problem nezaposlenosti, inflacije i kretanje najamnina samo su jedni od mnogobrojnih za cije je sprecavanje ili prevenciju zaduzena makroekonomija i makroekonomska politika drzave.
Ovaj rad ce podrobno objasniti i obraditi probleme na temu ”Kretanje najamnine, inflacije i (ne) zaposlenosti.”
Inflacija
Inflacija predstavlja prosto rast opsteg nivoa cena. Drugim recima inflacija predstavlja taku vrstu monetarne pojave, kod koje dolazi do pojave vece kolicine papirnog novca u prometu nego sto je potrebno, dolazi do smanjena vrednosti novca, a povecanja cena robe. Inflacija dovodi do poremecaja ekonomskih tokova i ometa rast i razvoj.
Inflacija moze biti jednokratna pojava. Primer jednokratne inflacije je nastanak ”Prvog naftnog soka” 1973 godine kada je cena sirove nafte cetvorostruko poskupela. Mnoge zemlje nisu mogle brzo da se prilagode ovako brzom i enornom skoku cena nafte i usle su u zonu visoke inflacije. Treba napomenuti da se 1979 godine desio i ”drugi naftni sok” sa ponovnim porastom vec visokih cena nafte. No njega su mnoge zemlje lakse podnele nego prvi iz 1973 godine. Medjutim naspram jednokratne ( okrutne ) inflacije imamo i zemlje sa hronicnom inflacijom u kojima ovakva vrsta spoljnih sokova pogorsava i inace lose stanje na trzistu koje je nastalo iz sasvim drugih razloga. U zemljama sa hronicnom inflacijom spada i nasa.
Dalje prema stepenu porasta cena na godisnjem nivou razlikujemo nisku, umernu, visoku i hiper inflaciju.
Kod niskih inflacija godisnji porast cena ne prelazi jednocifreni broj. Umerene inflacije ima gde mesecni porast cena ne prelazi jednocifreni broj. Umerena inflacija je tamo gde mesecni porast cena ne prelazi jednocifreni broj , ali se na godisnjem nivou akomulira inflacija od 100 odsto porasta cena. Ima i onih visokih inflacija kod kojih mesecni porast cena prelazi jednocifreni broj i gde ukupni godisnji rast cena prelazi 100 odsto. U estremnim slucajevima gde mesecna stopa inflacije prelazi 50 odsto kazemo da imamo hiper inflaciju. Nasa zemlja je u kratkom vremenskom razdoblju dozivela 2 hiper inflacije. Prvi put je to bilo u decembru 1989 kada je strogo posmatrano, hiper
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET