Merkantilizam | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Merkantilizam". Rad ima 10 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


Ekonomski fakultet
Univerziteta u Kragujevcu
Seminarski rad
Predmet: Ekonomske doktrine
Merkantilizam
2008/474
Kragujevac, septembar 2011.
Sadržaj:
1. Nastanak merkantilizma...................................................................4
2.Opšte karakteristike merkantilizma...................................................4
3. Principi merkantilizma.....................................................................6
4. Predstavnici merkantilizma..............................................................7
4.1 Italija...........................................................................................7
4.2 Francuska....................................................................................7
4.3 Engleski.......................................................................................7
4.4 Nemačka......................................................................................8
4.5 Rusija..........................................................................................8
5. Zaključak.........................................................................................9
6. Literatura......................................................................................10
1. Nastanak merkantilizma
Merkantilistički pisci stvaraju prvu školu ekonomske misli i javljaju se u svim zapadno-evropskim državama,već na početku istorije kapitalizma, u XV veku, sve do XVII veka. Škola se javlja u vreme trgovačkog kapitalizma, kada je dominantni oblik kapitala, praoblik kapitala, bio trgovinski i zelenaški kapital. Prelazak iz feudalizma u kapitalizam tokom XV veka značio je postepeno ovladavanje kapitalizma sferom proizvodnje, koje je u to vreme započeto dominaciojm kapitala u sferi prometa, čemu je pogodovalo stvaranje lokalnih, gradskih, nacionalnih, evropskog pa i svetskog tržišta. Termin merkantilizam potiče od italijanske reci ’’merkante’’ što znači trgovac. Prvi ga je upotrebio Maribo 1763.god.
Merkantilizam se kao sistem razvio u doba prvobitne akumulacije kada dolazi do proteravanja sitnih proizvodjača od sopstvenih sredstava za proizvodnju, seljaka sa zemlje i prisvajanje istih od starane kapitalista. Tako je stvorena klasa kojoj je onovni izvor prihoda za život prodaja sopstvene radne snage. Trgovci su tako vremenom postajali vlasnici manufakture, jer su u svojim rukama imali veliku koncetraciju kapitala usled stvaranja apsolutističkih monarhija (koncetracijom vlasti u rukama jednog vladara i lisavanjem politickih atributa koja su imali feudalci, koji su sada pretvoreni u veleposednike) i time stvaranje unutrasnjih tržišta. Otkrivanje pomorkih puteva do Indije, Severne i Južne Amerike dovelo je do razvoja i svetskog tržišta. Moć trgovaca i trgovačkog kapitala ovim još više je rasla usred priliva zlata iz novootkrivenih zemalja.
Promene koje su nastale u političkoj i ekonomskoj sferi nisu bile jedine u ovom periodu. Naučna revolucija u oblasti prirodnih nauka za rezultat je imala tehnološke pronalaske poput baruta, stamparije, kompasa i drugih stvari koje su umnogome olakšale život. Dolazi do sekularizacije, odnosno do odvajanja od religioznih shvatanja koje su bile karakteristične za srednji vek. Sada čovek svojim interesima i pravima postaje središte novih shvatanja. Taj novi pogled na čoveka i njegovu prirodu naziva se humanizam. Ponovno otkrice antickih dela iz oblasti umetnosti dovodi do pokreta preporoda književnosti i kulture poznatog kao renesansa. Merkantilisti se zadržavaju na sferi prometa I njihova zasluga je ogromna jer su ekonomiju oslobodili etičko-religiozne dimenzije i postavili je na racionalne osnove.
U doba merkantilizma ekonomija postaje posebna disciplina sa posebnim predmetom istraživanja . Sada je ekonomija za predmet istrazivanja imala nacionalnu privredu umesto ranijeg stava da predstavlja veštinu upravljanja domaćinstvom. Dakle, ekonomija sada za zadatak ima istraživanje akumulacije i upravljanje nacionalnim bogatstvom.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET