Ciljevi i efekti oporezivanja | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Ciljevi i efekti oporezivanja". Rad ima 15 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

Kriminalističko – policijska akademija
Cara Dušana 196, Zemun
PREDMET:
Javne finansije
TEMA:
Ciljevi i efekti oporezivanja
Beograd, 2011
Uvod
Država obavlja različite funkcije: ona obezbeđuje unutrašnju i spoljnu bezbednost građanima, preko svojih organa ostvaruje zakonodavnu, izvršnu, upravnu i sudsku vlast, organizuje obrazovanje, zdravstvenu i socijalnu zaštitu, stara se o socijalnom osiguranju, igra važnu ulogu u kulturi, nauci, sportu. Da bi se te mnogobrojne funkcije (koje u savremenom svetu prelaze 40%, a ponekad i 50% državnog proizvoda) mogle obezbediti, potreban je odgovarajući iznos javnih prihoda. Prihodi države dele se na dve velike grupe:
-na privatnopravne prihode; To su oni javni prihodi koji se ostvaruju poslovnom aktivnošću države, npr. prihod od prodaje ili privatizacije nekog preduzeća u državnoj svojini ili od izdavanja u zakup nekog objekta koji je vlasništvo države,
-na javnopravne prihode; Država do njih dolazi na osnovu svog imperiuma, vršeći preraspodelu nacionalnog dohotka tako što zakonom oduzima deo sredstava od lica koja su potčinjena njenom fiskalnom suverenitetu. Javnopravni prihodi se mogu obezbediti: neposrednim nemetanjem obaveza plaćanja neke javne dažbine (npr. poreza ili takse) i posrednjim nametanjem (novčane kazne izrečene u krivičnom ili prekršajnom postupku).
Porez je najzačajniji oblik javnih prihoda u savremenim državama. Kroz kanale oporezivanja obezbeđuje se najveći deo sredstava za finansiranje javnih potreba. Porez predstavlja instrument javnih prihoda kojim država od subjekata pod svojom poreskom vlašću prinudno uzima novčana sredstva, bez nepostedne protivusluge, u svrhu pokrivanja svojih finansijskih potreba i postizanja drugih-prvenstveno ekonomskih i socijalnih ciljeva.
U radu koji je pred vama detaljnije ćemo se upoznati kako sa ciljevima oporezivanja, tako i sa mnoštvom efekata oporezivanja koji, u zavisnosti od situacije, mogu da budu dobri ili loši. Zadatak poreske politike jedne države se zalaže za ostvarivanje unapred formulisanih ciljeva, što se često kosi sa inreresima dužnika. Samim tim, javljaju se razne teškoće prilikom ostvarenja ovih ciljeva.
Ciljevi oporezivanja
Mesto i uloga poreza, od orijentalnih despotija do savremenih država, bili su podložni mnogim promenama, baš onako kako se i društvo menjalo. I istorijski posmatrano, pa i na osnovu savremenih iskustava, izgleda da je opravdanije govoriti o ciljevima oporezivanja, nego o ciljevima poreske politike. Cilj poreske politike izražava namere i želje nosilaca poreske politike, u prvom redu Vlade. Sve do izdvajanja moderne ekonomske politike u XX veku teško da bi se upopšte moglo raspravljati o poreskoj politici, shvaćenoj kao svesno usmeravanje ekonomakog procesa kako bi se ostvarili odredjeni ciljevi. Oporezivanje je vekovima predstavljalo manje-više jednodimenzionalnu aktivnost države, čiji je cilj bio da se obezbede sredstva za potrebe budžeta.
Osnovni cilj radi kojeg su porezi istorijski uvedeni i naplaćivani je pribavljanje finansijskih sredstava u korist države i drugih javnopravnih tela neophodnih za finansiranje rashoda koji poroizilaze iz obavljanja javnih funkcija. To je tzv. finansijski cilj oporezivanja u kome leži geneza nastanka poreske institucije.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET