Depozitni potencijal banke | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Depozitni potencijal banke". Rad ima 9 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

Uvod
Reč depozit potiče od latinske reči „depozitum“ što znači, „nesto što je dato na čuvanje“. Prema zakonu o osiguranju depozita, depozit predstavlja dinarsko i devizno novčano potraživanje prema banci koje proizilazi iz novčanog depozita, uglavnom na štednju, bankarskog tekućeg računa ili drugog novčanog računa i na osnovu kog nastaje zakonska ili ugovorna obaveza banke na povraćaj sredstava. Lice koje ulaže novčana sredstva naziva se deponent, a organizacija kod koje se sredstva ulazu depozitar. Ugovorom o osnovi, tj. deponovanju se regulišu odnosi između deponenta i depozitara. Prema vrsti depoziti mogu da budu: dinarski i devizni, po vidjenju i oročeni, namenski i nenamenski, dati i uzeti, sutski, garantni i drugi, kamatni i beskamatni. Zatim prema ročnosti depoziti mogu da budu kratkoročni: depozitni novac, depoziti po viđenju u devizama, osali depoziti po viđenju, ograničeni depoziti, oročeni depoziti u dinarima do jedne god i preko jedne god. i dugoročni (potiču iz amortizacionih fondova, dugoročnih rezervi i dela dobiti privrednog sektora, i čine ih sredstva koja finansijski suficitni transaktori poveravaju poslovnoj banci na rok duži od godinu dana): dugoročne depozite u dinarima i devizama, depozite za stambeno- komunalnu izgradnju.
Karakteristike novčanih i nenovčanih depozita
“Depozitum”- nešto što je dato na čuvanje . Ugovor o novčanom depozitu predstavlja bankarski posao kojim se obavezuje deponent da će kod banke položiti novčani iznos sa kojim banka može raspolagati, uz obavezu da isti vrati prema uslovima zaključenim u ugovoru. Obaveza deponenta prema ugovoru, je da depozitaru položi ugovoreni nivčani iznos, u ugovoreno vrijeme. Obaveza banke kao depozitara jeste, da drži deponovana sredstav na računu svog deponenta i predstavlja njegovog dužnika. Banka je ta koja otvara račun deponovanih sredstava. Za svaku banku je od posebne važnosti stanje depozita njehih klijen ata bez obzira o kojem se oblicima depozita radilo, jer oni predstavljaju značajan izvor sredstava.
Bankarski novčani depoziti se mogu prema ročnosti podjeliti na :
kratkoročni depozititi koji obuhvataju:
depozitni novac
depozite po viđenju u devizama
ostale depozite po veđenje
ograničene depozite
oročene depozite u dinarimai devizama do jedne godine
oročene depozite u dinarimai devizama preko jedne godine
dugoročni depoziti koji obuhvataju:
dugoročne depozite u dinarima
dugoročne depozite u devizama
depozite za stambeno- komunalnu izgradnju
Devizni novac obuhvata depozite po viđenju, koji se nalaze na žiro-računima, tekućim računima i drugim najlikvidnijim oblicima računa kod banke. Devizni depozit po viđenju obuhvata novčana sredstva preduzeća koja se privremeno nalaze u deviznom obliku. Ograničeni depoziti se odnose na depozite čija je upotreba odložena za određeni vremenski period.
Vrste nenovčanih depozita:
oročeni depozit,
neoročeni depozit,
depozit sa otkaznim rokom,
depozit bez otkaznog roka,
tvoreni depozit,
zatvoreni depozit.
Depoziti po viđenju
Nosioci platnog prometa su komercijalne banke, i kod njih se nalaze računi preduzeća i građana, koji imaju različite nazive kao što su čekovni računi, žiro računi, tekući računi itd.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET