Ekonomska analiza korupcije | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Ekonomska analiza korupcije". Rad ima 18 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

UNIVERZITET U BEOGRADU
EKONOMSKI FAKULTET
Seminarski rad
Predmet: Nacionalna ekonomija
Tema: Ekonomska analiza korupcije
Beograd, 2009.
SADRŽAJ
UVOD
Korupcija kao negativna društvena pojava ima svoju političku i ekonomsku dimenziju. Pojava korupcije nastala je upravo kad i država institucija, odnosno postoji još od antičke ere, a sam pojam označava pokvarenost, ucenu, izopačenost, podmitljivost, potlačivanje službenih lica, moralnu iskvarenost. Sa ekonomskog aspekta, korupcija predstavlja neregularno ponašanje javnih službenika koji, koristeći službeni položaj i ovlašćenja, nastoje da ostvare bilo kakvu korist. Iz ovoga proističe i pojam "korupcionist", koji označava lice koje je pokvaren čovek, koji prima mito - potplaćeno, odnosno koristoljubivo lice. Pri tome, treba imati u vidu da premda su permanentno prisutni napori da se pojam korupcije odredi u nacionalnim krivičnim zakonodavstvima, u okvirima međunarodnih organizacija, na raznim naučnim i stručnim skupovima, kao i u naučnim i stručnim radovima koji obrađuju ovu problematiku, još uvek ne postoji jedinstvena definicija korupcije. U svakom slučaju, korupcija predstavlja veliki društveni poremećaj, ekonomski i moralni, psihološki i pravni. Pri tome su politička, privredna i kriminalna elita, u najvećoj meri, deo iste nomenklature. Stoga su, u uslovima potkupljivog tužilaštva i policije, s jedne, i potkupljivog i potčinjenog pravosuđa političkoj vlasti, s druge strane, ove elite mogle sarađivati bez ikakvih pravnih posledica.
U savremeno uređenim državama korupcija, pored toga što se smatra društveno štetnom, predstavlja i uzrok neefikasnosti države. Osnovni pojavni oblici korupcije su: davanje i primanje mita, nepotizam i zloupotreba službenog položaja odnosno funkcije u pribavljanju lične koristi. Neraskidive su veze između ekonomske i političke strane ovih pojava, te je ovaj problem neophodno posmatrati i analizirati kako sa ekonomskog tako i sa političkog aspekta. Osim toga, uočena je i sklonost da se radi održavanja što užeg kruga ljudi uključenih u korupciju, a u cilju lakše kontrole procesa korupcije, iz ovog procesa se isključuju osobe koje poseduju visok nivo znanja, odnosno ličnosti koje sprovode socijalno - tehnološke inovacije. Time se, s jedne strane, manje koristi postojeći kapital znanja, a s druge strane, šalju negativni signali "investitorima" u kapital znanja, što vodi smanjenju stope investiranja u znanje.
U uslovima nefunkcionisanja pravne države, korupcija, što predstavlja paradoks, biva jedan od regulatora društvenog i ekonomskog sistema. U mnogim slučajevima zakonska regulativa se ne poštuje i sprovodi. To konkretno znači da politička vlast, s jedne, i birokratizovani aparat javnih službi (zadužen za sprovođenje zakona), s druge strane, odugovlači ostvarivanje prava, ili, pak, svojim dodatnim tumačenjem sprečava pojedinca ili privredni subjekat da dođe do istog. Tada se stvara situacija da pravni sistem, zbog neuterivanja prava, ne funkcioniše ni u onom delu u kom je zakonski uređen. To znači da je njegovo nefunkcionisanje posledica nepostojanja političke volje i interesa kod vršilaca vlasti. Stoga je pojava nabujale korupcije, sa pranjem novca, samo jedan od pokazatelja nepoštovanja prava kao osnovnog uslova za efikasno funkcionisanje savremene države. Pri tome treba imati u vidu da korupcija i pranje novca predstavljaju veoma opasnu kriminalnu delatnost, s izuzetnim stepenom društvene opasnosti, koja se veoma teško otkrivaju i dokazuju.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET