Ekonomske transakcije i platni bilans | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Ekonomske transakcije i platni bilans". Rad ima 13 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

1.Uvod
1.1.Ekonomske transakcije i platni bilans
Ekonomske transakcije obuhvataju robu, usluge i dohodak, finansijska potraživanja i obaveze, kao i one stavke koje su protivstavka jednostranim transakcijama.
Transakcija se definiše kao ekonomski tok koji izaziva stvaranje, transformaciju, razmjenu, transfer ili gašenje ekonomske vrijednosti (i podrazumijeva promjenu vlasništva), robe i finansijske aktive, pružanje usluga ili rada i kapitala.
Transakcije se najvećim dijelom obavljaju između rezidenata i nerezidenata.
Izraz platni bilans prvi je upotrebio britanski ekonomista Stuart u svom delu "An Inquiry into the Principles of Political Economy" iz 1767. godine. Stuart pominje platni bilans govoreći o "ukupnoj masi recipročnih plaćanja" između zemlje i inostranstva. Međutim, od tada pa do danas koncepcija platnog bilansa doživela je velike izmene.
Danas se platni bilans definiše kao sistemski dvostrani pregled (popis) svih ekonomskih transakcija obavljenih između rezidenata i nerezidenata u određenom vremenskom periodu - najčešće u jednoj godini. Dakle, u platni bilans beleže se i efektivno izvršena plaćanja u toku godine ali i ona plaćanja koja se odlažu za kasnije (na kredit).
Platni bilans nam daje daje obilje važnih ekonomskih informacija koje utiču i omogućavaju donošenje odgovarajućih odluka kako na makro, tako i na mikro nivou.
Na makro nivou informacije iz platnog bilansa mogu uticati na odluke iz domena monetarne politike, fiskalne politike, politike deviznog kursa.
Na mikro nivou, preduzeća, investitori, pa i pojedinci, na osnovu informacija iz platnog bilansa procjenjuju ekonomski ambijent u kojem posluju ili namjeravaju da otpočnu svoje poslovne aktivnosti ili ulaganja, i na osnovu toga donose odluke.
2.PLATNI BILANS
2.1.Pojam i struktura platnog bilansa
Platni bilans je jedan od najznačajnijih makroekonomskih agregata koji opisuje stanje ekonomskih odnosa zemlje sa inostranstvom u određenom vremenskom periodu.
Međunarodni monetarni fond je definisao platni bilans u Priručniku o platnom bilansu, koji je bjavljen 1950.godine. Kasnije je u skladu sa promenama u međunarodnim ekonomskim odnosima, ovaj priručnik više puta reviziran. Poslednja revizija priručnika je izvršena 1993.godine, koji je i danas u primeni. Prema tome, platni bilans se definiše na sledeći način: „Platni bilans je statistički iskaz koji sistematski sažima, za određeni vremenski period, ekonomske transakcije jedne privrede sa ostatkom sveta. Transakcije, najvećim delom između rezidenata i nerezidenata, obuhvataju robu, usluge i dohodak, zatim finansijska potraživanja od i obaveze prema ostatku sveta, kao i one stavke koje su (kao, na primer, pokloni) klasifikovane kao transferi koji su protivstavka (u računovodstvenom smislu) jednostavnim transakcijama.. transakcija je definisana kao ekonomski tok koji izaziva stvaranje, transformaciju, razmenu transfer ili gašenje ekonomske vrednosti (i podrazumeva promenu vlasništva) robe i/ili finansijska aktive, pružanja usluga ili rada i kapitala.“
Platnim bilansom se obuhvataju sve robne i finansijske transakcije koje jedna zemlja obavi sa inostranstvo u toku jedne godine. Platni bilans je najznačajniji bilans svake nacionalne ekonomije jer odražava privredni rast, pokazuje strukturu i usklađenost domaće proizvodnje, nivo i kalitet uključenosti zemlje u međunarodnu razmenu. Platni bilans izražava ukupnu robnu razmenu, nerobni promet i sve druge nerobne prihode i rashode.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET