Elektronsko bankarstvo | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Elektronsko bankarstvo". Rad ima 19 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

Uvod
Razvoj informacione i telekomunikacione tehnologije stvorio je uslove za globalizaciju poslovanja. Glavni cilj je postao da se bez obzira na geografske distance što brže i efikasnije povežu klijenti i tokovi informacija. U uslovima vrlo jake konkurencije gdje postepeno nestaju razlike između banaka, investicionih banaka, brokerskih firmi i osiguravajućih kompanija, finansijske organizacije su pod stalnim pritiskom da zadrže korisnike svojih usluga, smanje troškove, upravljaju rizikom i koriste tehnologiju kao izvor konkurentske prednosti. Model globalne organizacije i jake konkurencije zahteva novu koncepciju pristupa banaka u njihovom poslovanju, o čemu svedoče sve veća ulaganja u specijalizovanu i prema klijentu orijentisanu tehnologiju. Internet je jedna od tih tehnologija.
Internet
Pojam, nastanak, struktura
»Internetski način života« ili »internetski način rada« su novi način života i rada, prošireni iskorišćavanjem prednosti digitalnih uređaja i digitalnih veza i s tim u vezi digitalnih informacija, po rečima B. Gejtsa, sa ciljem uspostavljanja trenutnih poslovnih refleksa i stalnog, interaktivnog strateškog razmišljanja.
Osnove Interneta postavljene su šezdesetih godina u Americi, iako se Internet kao termin prvi put pojavljuje osamdesetih godina prošlog veka.
Prvi projekat izgradnje jedinstvene mreže je ARPANET ( Advanced Research Project Agency Network). Finansiralo ga je ministarstvo odbrane SAD. Sedamdesetih godina na ovu mrežu se priključuju univerziteti u SAD, a osamdesetih akademske institucije Evrope.
Za širenje mreže od krucijalnog značaja je definisanje komunikacionog protokola (TCP/IP – Transmission Control Protocol/ Internet Protocol), 1974., sa konačnom verzijom 1978.
Preokret u razvoju Interneta nastaje devedesetih godina izlaskom i van akademskog okruženja, odnosno legalizacijom komercijalnih aktivnosti na Internetu.
Na početku novog milenijuma Internet postaje globalna mreža.
Iako Internet deluje kao jedinstvena svetska mreža, reč je o decentralizovanoj organizaciji koju objedinjuje jedinstvena tehnologija rada. Kao takva ona nema vlasnika. Iako postoje standardi, ne postoji niko ko nadgleda da li se oni poštuju.
Tehnički aspekt
Tehnički, Internet se opisuje kao »mreža svih mreža«, koja jedinstveno radi na globalnom nivou, iako ima mnogo računarskih mreža koje nisu uključene u Internet. Tačno je da je Internet – globalna računarska mreža koja se sastoji iz hiljada međusobno povezanih mreža koje za međusobno komuniciranje koriste TCP/IP protokol (TCP/IP – Transmission Control Protocol/Internet Protocol ). Ovaj protokol je omogućio univerzalnost povezivanja računara različitih arhitektura i nezavisnost komunikacije od tehnologije mrežnog povezivanja. Delovi Interneta za posebne namene i posebno zaštićeni su »intranet« i »ekstranet«.
Intranet predstavlja izolovani, kompanijski Internet čiji su servisi organizovani za podršku tekućem poslovanju.
Ekstranet predstavlja one »intranet« sisteme koji koriste Internet kao spoljašnju komunikacionu infrastrukturu da bi komunicirali sa drugim informacionim sistemima (korisnika ili poslovnih partnera).
Ekstranet u funkciji veze međusobno udaljenih delova kompanijskog informacionog sistema se naziva virtuelna privatna mreža – VPN.
Internet – platforma savremenog poslovanja
Internet je u suštini mnogo više od računarske mreže. Njegova suština je u onome što Internet može da pruži primenom u poslovnom procesu i zato se najčešće koristi termin »internet tehnologije«. Tek njihova primena čini Internet »tržištem informacija«, podrškom »istraživačkim delatnostima« i » poslovnim aktivnostima«.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET