Elektronsko poslovanje u funkciji savremene trgovine | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Elektronsko poslovanje u funkciji savremene trgovine". Rad ima 113 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

PANEVROPSKI UNIVERZITET APEIRON
FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE
Banja Luka
ELEKTRONSKO POSLOVANJE U FUNKCIJI SAVREMENE TRGOVINE
MAGISTARSKI RAD
Banja Luka, septembar 2007. godine
Elektronsko poslovanje u funkciji savremene trgovine
UVOD
"Sve se kreüe, sve se mijenja, na svijetu ništa nije trajno…" Heraklit
U ovom svom radu predstaviüu elektronsku trgovinu u kontekstu elektronskog poslovanja i digitalne ekonomije. Struktura moga istraživanja sastoji se iz više dijelova. U prvom dijelu prikazaüu elektronsko poslovanje u širem obliku sa inklinacijom ka elektronskoj trgovini. Centralni dio rada obuhvata elektronsku trgovinu kao izrazitog predstavnika elektronskog poslovanja. Ovdje üu takoÿe objasniti pojavne oblike (modele) elektronske trgovine, performanse elektronske trgovine i konkretan primjer elektronske trgovine. Posljednji dio je zakljuþak u kojem se rezimiraju utisci i efekti cjelokupnog rada sa komentarima prednosti koje nosi sa sobom elektronsko poslovanje, odnosno elektronska trgovina, uz naglasak na poteškoüe i probleme u ovakvom poslovanju, te analizu stepena razvoja elektronskog poslovanja–elektronske trgovine kod nas i u našem okruženju. Iskonska þovjekova želja je stalan napredak i razvoj, širenje prostora slobode te rušenje svih barijera koje su mu nametnute u surovoj stvarnosti. Prirodno je da svaki þovjek i društvo želi savladati sve što se u datom trenutku þini nemoguüim i neobjašnjivim, te isto prilagoditi svojim potrebama iako se, katkad, radi þak i o natprirodnom. U toj borbi þovjek se þesto susreüe i nadmeüe sa, ponekad, teško ukrotivom prirodom kao i postojeüim okruženjem.Svaka ova borba þovjeka sa okruženjem, pa i sa samim sobom, karakteristika su kako pojedinca tako i društva u svakoj fazi njegovog razvoja. ýovjek, nerijetko, nastoji savladati i nadmašiti svoje fiziþke sposobnosti, savladati naizgled nepremostive prepreke sa ciljem da dosegne intelektualne ideale koje sam sebi postavlja. To pregalaštvo predstavlja osnovu za napredak pojedinca kao i društva u cjelini. ýesto kažemo da svaki þovjek teži lakšem životu, blagostanju i bogatstvu i da je to osnovni pokretaþ ljudskog života. Da bi ostvario odreÿene rezultate, potrebno je da uloži mnogo truda i napora i da podnese velike žrtve, zato se i ne kaže bez razloga, da je put do uspjeha posut trnjem. Razvoj nauke i tehnologije vremenom je doveo i do pojave digitalnog doba, a time i do promjena u naþinu života ljudi, u naþinu poslovanja, jer brzina dolaska do informacija neminovno vodi do velikih promjena. U poslovanju je poboljšan kvalitet poslovnih procesa, oni se obavljaju mnogo brže, te tako omoguüavaju poveüanje obima poslovanja, a þesto mijenjaju i samu prirodu poslovanja.
1
Elektronsko poslovanje u funkciji savremene trgovine
Pojavom digitalne ekonomije, posebno na znaþaju dobijaju informacione i komunikacione tehnologije koje mijenjaju naþin rada i poslovanja na svim nivoima, kako države, preduzeüa, tako i svakog pojedinca. Elektronske veze i komunikacije omoguüavaju kontinuirano poslovanje sa velikom efikasnošüu, nižim troškovima te manjim greškama i propustima; omoguüavaju veliku transparentnost podataka, informacija, znanja i dostupnost svih dijelova tržišta kako velikim tako i malim korisnicima. Digitalna ekonomija direktno mijenja naþine poslovanja, trgovanja pa i samu organizaciju tržišta, te utiþe na naþine uþenja i podjele znanja kao što omoguüava i mnogo šire uþešüe svih država, regiona, preduzeüa, kompanija i pojedinaca u razmjeni informacija. Ovim se ubrzava ukupan ekonomski i društveni razvoj u svijetu. U ubrzanom razvoju informaciono-komunikacionih tehnlogija dolazi do pojave Interneta kao osnovnog fenomena virtuelne stvarnosti koji se javlja onda kada þovjek evolucijski dostiže sposobnost apstraktnog mišljenja. ýovjekova mašta kao i moguünost stvaranja predstave o neþemu što u stvarnosti nije, ili nije u datom trenutku dostupno osjetilima konkretne osobe, osnova je fenomena prividne stvarnosti. Pojavom Interneta nestaju fizikalne dimenzije jer Internet mijenja prostorne i vremenske odnose meÿu pojavama. Vremenske zone i prostorna udaljenost na Internetu nestaju tako da nije bitno gdje se neko nalazi i u koje vrijeme. Kada se prihvate zakonitosti digitalnih komunikacija i virtuelnog prostora, sve postaje ovdje i sada. Ovo, pak, ne iskljuþuje važnost vremenskih zona kao i korištenje tradicionalnih tehnologija (telefon) jer i dalje vladaju odreÿeni biološki zakoni i pravila ponašanja u poslovanju i mnogim drugim aktivnostima života ljudi. Korištenjem Interneta sve pojave, bilo gdje da su na planeti, približavaju se na gotovo nultu taþku udaljenosti. Vrijeme potrebno za razne odgovore na upite i interesovanja korisnika takoÿe teže minimumu. Iako se ovo vrijeme sve više smanjuje, ipak nije došlo do odreÿenog savršenstva, jer sama Internet mreža je naslonjena na postojeüu prenosnu infrastrukturu koja još uvijek nije savršena i u stalnom je razvoju. Ovaj problem je sveprisutan jer komunikacione mreže su u razliþitom stepenu razvoja pojedinih država u svijetu, a to þesto dovodi do usporenog prenosa informacija zbog nezadovoljavajuüe propusne moüi komunikacionih kanala. Svaka država teži razvoju svojih komunikacionih mreža pa time i pružanju sve kvalitetnije internetske usluge svakom þovjeku i preduzeüu, što dalje dovodi do toga da je svako bliže svom konkurentu i da je jednako blizu informacijama kao i konkurent. Konkurentske prednosti nisu više ni prostorna udaljenost, ni vrijeme, niti brzina, nego iskljuþivo znanje, vještina, kreativnost, tehniþka opremljenost, te cilj i volja da se nešto postigne. Internet, stoga, neutralizuje þetiri klasiþne fizikalne dimenzije realnog svijeta, tri prostorne i vremensku, stvarajuüi samo jednu taþku i to–zaslon klijentskog raþunara, sada i ovdje. Sama brzina prenosa informacija teži brzini svjetlosti pa tehnologije trodimenzionalne raþunarske grafike stvaraju korisniku utisak neograniþenog prostora. U tom prostoru korisnik se slobodno kreüe te dolazi u realnu komunikaciju sa prividnom stvarnošüu. Situacije u koje korisnik dolazi nisu prirodne i korisnik nema ni individualnih ni kolektivnih iskustava pa se mora svjesno i smišljeno na njih navikavati. Drugaþije reþeno, korisnik mora razvijati kulturu života u prividnoj stvarnosti.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET