Evropska centralna banka | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Evropska centralna banka". Rad ima 25 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


SEMINARSKI RAD IZ MONETARNE EKONOMIJE I
BANKARSKI MENADŽMENT
Evropska centralna banka
Beograd
2006 godine
Sadržaj
Osnivanje ECB __________________________________str.3
Odgovornost i zadaci______________________________str.6
Postupci odlučivanja i odnosi između organa ECB______ str.8
Pozicija evropske centralne banke ___________________str.14
Kredibilitet i odgovornost___________________________str.15
Strategija i instrumenti_____________________________str.17
Najvažniji instrumenti______________________________str.18
ECB danas______________________________________str.20
Zaključak
Literatura
Osnivanje Evropske Centralne Banke
Odlukom o prelasku na treći stepen Ekonomske i monetarne unije (EMU), koju su 01. juna 1998. godine, doneli šefovi država i vlada Evropske Unije, zvanično je osnovana Evropska Centralna Banka (ECB). Evropska Centralna Banka zajedno sa nacionalnim centralnim bankama 15 zemalja članica Evropske unije čini Evropski sistem centralnih banaka (ESCB), koji je imao zadatak da upravlja operacijama oko uvođenja zajedničke valute evra i da nadzire čitav proces.
Osnivanjem ECB dvanaest država koje su uvele evro, prepustilo je suštinski deo svog državnog suvereniteta u oblasti monetarne politike Evropskom Sistemu Centralnih Banaka i Evropskoj Centralnoj Banci, koja je sad preuzela centralnu ulogu u novčanoj i monetarnoj politici. Motivi odluke da se zadrže nacionalne centralne banke u okviru ESCB-a, prema nekim tumačenjima, mogli bi se dovesti u vezu ne samo sa bitnim aspektima vođenja monetarne politike i decentralizacije, već i sa željom da se zadrže postojeće pozicije i radna mesta.
Dvanaest NCB-a iz evro zone sa ECB-om čine Eurosistem. Dokle god postoje države članice koje nisu prihvatile evro, treba da se pravi razlika između Eurosistema i ESCB-a. Nacionalne Centralne Banke tri države koje nisu prihvatile euro (Danska, Švedska i Engleska) ne učestvuju u donošenju odluka koje se tiču monetarne politike evro zone. Ove države članice i dalje imaju svoju nacionalnu valutu i vode svoju monetarnu politiku. Ako neka od zemalja članica EU kasnije odluči da prihvati evro, ona to može, ali mora da ispuni konvergentne kriterijume.
Od ECB-a se očekuje da daje svoje mišljenje o nivou konvergencije pre nego što se dozvoli nekoj zemlji da se pridruži evro zoni. Eurosistem zavisi od finog funkcionisanja bankarskog sisitema kroz koji mogu biti ostvarene operacije monetarne politike. U dvanaest zemalja članica više od 8000 kreditnih institucija (komercijalne banke, štedionice i druge finansijske institucije) mogu imati ulogu kanala u monetarnim transakcijama povećavajući ili smanjujući likvidnost euro zone.
ECB, zajedno sa centralnim bankama petnaest država članica EU, predstavlja ESCB. Kapital kojim raspolaže ECB je 5 mlrd Eura, pri čemu su nacionalne centralne banke jedine kvalifikovane institucije koje mogu upisati kapital i postati akcionari ECB. Najvišem upravljačkom organu ECB je povereno da kvalifikovanom većinom utvrdi obim i formu u kojoj će kapital biti uplaćen. Za svaku centralnu banku iznos kapitala koji treba da upiše izvodi se iz pripisanog ponderacionog sistema po kome:
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET