Aporije protiv kretanja Zenon | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Aporije protiv kretanja Zenon". Rad ima 9 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


Seminarski rad iz filozofije
Tema:
Aporije protiv kretanja Zenon
Matematički fakultet
Beograd 2007.
ZENONOVE APORIJE PROTIV KRETANJA
TEZE:
-Zenon kao Parmenidov učenik
-Zenon i pitagorejci
-Zenonova aporija
-Zenonove aporije protiv kretanja
Zenon kao Parmenidov učenik
Zenon je rođen u Eleji ( oko 490-430 p.n.e ) gde je i proveo ostatak svog života. Bio je Permenidov učenik. Kao i Permenid bio je pobornik pitagorejskog načina života, kao i njegovih teorija. Zenon je bio protivnik pitagorejskih teorija i najstariji branilac Parmenidovih teza. Permenidov uticaj na Zenona je neosporan, može se reći da je Permenid i posle smrti nastavio da živi kroz Zenona.Zenon je vešto pobijao pitagorejske teorije, pritom često propagirajući i služeći se Permenidovim stavovima. Timon svedoči o Zenonovoj veštini govora i o njegovom retorskom majstorstvu govoreći o njemu i Melisu ovako: ”Velika snaga Zenona, govornika za i protiv, nepobedivog u sporovima, i Melisa, uzvišenog iznad mnogih fantazija i ravnog samo malom broju ljudi.”
Platon o Zenonu kaže da je bio visok rastom, on ga takođe pominje i u SOFISTU I FEDRU nazivajući ga Palamed Eleata ( Palamedom iz Eleja ). Po Aristotelu Zenon je pronalazač dijalektike, kao što je pronalazač retorike Epedokle. Zenon je zaslužio veliko poštovanje upravo svojim knjigama, koje su pune duha i oštrih zapažanja. Takođe je poznat kao moralan i plemenit čovek. Te njegove osobine ističu se upravo kada je jednom prilikom zaželeo da sruši vlast tiranina Neraha ( Diomedona prema drugim izvorima ) i, po pričanju Heraklidovom ‘Izvod iz satira’ bio uhvaćen. Bio je mučen pred narodom na sve moguće načine, kako bi bio nateran da prizna o oružju koje je slao u Lipar, i otkrije ostale učesnike zavere. Zenon je tada nabrojao sve prijatelje tiranina, kako bi ga lišio pristalica, nakon čega je izrazio želju da tiraninu došapne nešto na uvo, tj. obavesti ga o nekim ljudima. Tom prilikom ugrizao je tiranina za uvo i nije pustio sve dok ga udarcima mača nisu usmrtili.
Postoje više različitih priča o načinu Zenonovog skončavanja, pa tako Demetrije u svom delu ‘Homonimi’ ( ljudi istog imana ) govori da je tiraninu od strane Zenona odgrižen nos a ne uvo. Antiste u svom delu ‘Redosledi filozofa’, navodi da je Zenon nakon navođenja imana tiraninovih prijatelja, kao zaverenika, bio od tiranina upitan da li je još neko drugi bio umešan u zaveru, na šta je Zenon odgovorio:’Jeste, ti propast ovoga grada’. Nakon svog mudrog odgovora, obratio se prisutnima i rekao: Čudim se vašem kukavičluku, da iz straha od svega što ja sada patim mežete služiti tiraninu’.Nakon svega sebi je odgrizao jezik i ispljunuo ga prema tiraninu što je delovalo ohrabrujuće na građane i oni navališe i kamenovaše tiranina.
Diogen Leartije je o njemu napisao sledeći epilog: ” Ti si, Zenone, želeo i divna je bila tvoja želja, da ubiješ tiranina i oslobodiš Eleju ropstva. Ali su te savladali, jer tiranin te je uhvatio i smrvio u avanu.O čemu ja to pričam?Ubio je tvoje telo, ne tebe”.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET