Demokritova teorija Atoma | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Demokritova teorija Atoma". Rad ima 9 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


Seminarski rad iz filozofije
Tema:
Demokritova teorija atoma
Beograd 2005.
Uvod
Demokrit (približno 470 – 360 ili 370pne) je jedan od najznačajnijih mislilaca grčke antike i najvažniji zastupnik atomizma u antici – teorije koja će kasnije od Novog veka biti obnovljena na novim osnovama i doživeti izuzetno snažan razvoj. Demokritov opus je sačuvan samo u obliku nekih 300 fragmenata, a za rekonstrukciju njegovog života i učenja su najkorisniji spisi Aristotela i Diogena Laertija. Usled toga što je njegovo učenje nepotpuno sačuvano bilo je znatnih razlika u tumačenju njegovih shvatanja, a tumačenja su često više zavisila od mišljenja onih koji su Demokrita tumačili, nego od toga kakvo je bilo njegovo mišljenje. Prema Diogenu Laertiju "Demokrit je sin Hegesitratov, a po drugima Athenakritov ili Damasipov." Služeći se postojećim izvorima, Laertije nije mogao tačno da utvrdi porodično ime Demokritovo. "Demokrit je poreklom iz Abdere ili iz Mileta" , što znači da je i samo mesto rođenja Demokritovo neizvesno. Danas se ipak predpostavlja da je Demokrit bio iz Abdere, grad-države sa severa Grčke, jednog pomorskog grada na tromeđi kontinentalne Grčke, Trakije i Jonije. Laertije kaže da je Demokrit učio od Maga i Haldejaca, koje je kralj Kserks ostavio njegovom ocu prilikom jedne posete. Prema Herodotu Grci su persijske sveštenike nazvali Mazima. Demokrit je, kaže Laertije, od Maga i Haldejaca učio teologiju i astrologiju. Pod teologijom ovde treba razumeti osnove persijskog religioznog učenja. Moguće je da je Demokrit kao dete slušao ponešto o persijskoj religiji i astrologiji, ali u fragmentima Demokritovih spisa o tome nema nikakvih vidljivih tragova. Nasuprot tome, grčka filozofska, religiozna i misaona tradicija vrlo vidno je prisutna u tim fragmentima. Demokrit se posle učenja kod Maga, sreo sa Leukipom , ili prema jednom drugom predanju, sa Anaksagorom.
Demokrit je dosta putovao, išao je u Eritreju a onda je produžio dalje do Etiopije. Posetio je i Haldeju, isao je čak i do Indije, a svoja putovanja je ostvario zahvaljujući svom ocu koji je bio veoma imućan čovek. Veruje se da je Demokrit dolazio i u Atinu, ali nije učestvovao u javnom životu, jer je prezirao slavu. Izgleda da je Demokrit bio učenik pitagorejaca. On je često govorio o Pitagori izražavajući prema njemu divljenje. Kako je svu svoju nasleđenu imovinu potrošio na putovanja, dalje je živeo veoma skromno, čak i u velikom siromaštvu. Demokrit je osnovao u Abderi svoju školu, ali je jako malo njegovih spisa sačuvano. Demokrit je doživeo duboku starost, ali se usled nepouzdanosti antičkih izvora ne može sa sigurnošću reći da li ima osnova legenda da je umro u svojoj 109. godini života. Demokrit je ostao zapamćen po svojoj atomističkoj teoriji, a bavio se i drugim temama. Napisao je oko 60 dela koja su klasifikovana u pet oblasti: etika, fizika. matematika, muzika i tehnika (ovde se ubrajaju spisi o agrikulturi, lekarskoj i slikarskoj veštini itd.).
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET