Istorija - Mediči | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Istorija - Mediči". Rad ima 26 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

Uvod
Renesansa - period preporoda, obnove, procvata i prosperiteta u evropskoj kulturi, umetnosti i nauci - oslobodila je qude mra~nog sredwovekovnog totalitarnog crkvenog uticaja. Me|utim, medaqa koju je Evropa dr`ala u svojim rukama imala je i lice i nali~je. U sferi nauke i umetnosti su u ovom periodu nastala dela koja nas i danas o~aravaju svojom lepotom. Sa druge strane, osloba|awe od uticaja katoli~ke crkve dovelo je do ja~awa kraqevskog apsolutizma i centralizma. Ideal o stvarawu jedinstvene hri{}anske Evrope, koji se pro`ima kroz ~itav sredwi vek, nestao je sa stvarawem apsolutisti~ke monarhije. Uspon i ja~awe apsolutizma od Evrope je na~inio popri{te stalnih ratova vo|enih zbog novih teritorija, li~nih presti`a, dinasti~kih interesa. Ipak, i pored ja~awa mo}i apsolutisti~kih monarhija i wihovih vladara, crkva je jo{ uvek imala veliki duhovni uticaj u ~itavoj Evropi koja se vekovima nalazila pod wenim uticajem. Za kratko vreme se nije moglo iskoreniti ne{to {to je vekovima gomilano u qudskoj svesti. Zbog toga po~etkom XVI veka reformacija, pokret koji inicira Martin Luter protiv zloupotreba Vatikana i katoli~ke crkve, zahvata ~itavu Evropu i dovodi do verskih ratova koji su obele`ili ~itav XVI vek i u~inili ga vekom krize velikih razmera i o{trine. Me|utim, reformacija je bila pukotina kroz koju su, pored nezadovoqstva naroda prema crkvi, procurila i ekonomska, socijalna i politi~ka negodovawa.
Evropska pozornica obilovala je, u burnom i dinami~nom XVI veku, li~nostima koje su svojim delima udarile pe~at na stranicama istorije. Imena nekih oki}ena su re~ima hvale dok oni drugi i danas uz svoje ime nose etiketu nimalo laskavog karaktera. Kriterijumi svrstavawa u jednu ili drugu grupu su razni, a liste nikada kona~ne i potpune, jer uvek neko ime koje to, mo`da, i ne zaslu`uje, bude okaqano, a li~nost koja zavre|uje kritiku, ostane upam}ena kao dobrotvor. Na spisku imena onih ~ije je ime pomiwano u lo{em kontekstu, uglavnom, se navodi i ime Katarine Medi~i. Me|utim, postoje i oni koji ne dele takvo mi{qewe. Diskusija o tome ko je, i kakva, zapravo bila Katarina Medi~i i danas je otvorena me|u istori~arima koji se bave wenom li~no{}u.
Od na{ih istori~ara niko se detaqnije nije pozabavio prou~avawem `ivota Katarine Medi~i. Detaqnije su wen `ivot izu~avali strani istori~ari, a naro~ito francuski i italijanski. Dok su Francuzi, ~ini mi se sa velikom dozom subjektivnosti, napadali wu i weno italijansko poreklo na koje su gledali kao na projektor svega negativnog {to se u Francuskoj zbilo u drugoj polovini XVI veka, Italijani su osporavali takav stav i poku{ali svojim delima, posmatraju}i malo objektivnije, da se na li~nost i regenstvo Katarine Medi~i gleda drugim o~ima.
Dono{ewe zakqu~ka o strukturi li~nosti Katarine Medi~i i wenog uticaja na doga|aje u Francuskoj u drugoj polovini XVI veka iziskuje podrobno pretresawe zbivawa iz evropske istorije perioda u kome je `ivela i delovala.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET