Oligosaharidi | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Oligosaharidi". Rad ima 6 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

VISOKA POLJOPRIVREDNOPREHRAMBENA
ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA U PROKUPLJU
OLIGOSAHARIDI
SEMINARSKI RAD
Prokuplje, decembar 2011.
Sadržaj
Uvod 3
Oligosaharidi 4
Saharoza 4
Laktoza 4
Maltoza 5
Celebioza 5
Disaharidi 6
Zaključak 7
Uvod
Ugljeni hidrati su najrasprostranjenija jedinjenja u prirodi. Ime su dobili po tome što je u prvim otkrivenim predstavnicima ove grupe jedinjenja odnos ugljenika, vodonika i kiseonika bio takav da je navodio za zaključak da je ugljenik hidratisan, dakle bruto formula je bila Cn(H2O)n. Kasnije je, međutim, pronađen i niz drugih pripadnika ove klase biomolekula, kod kojih ovaj odnos nije zadovoljen, ali je naziv i dalje zadržan. Pored naziva ugljeni hidrati u upotrebi su i termini saharidi ili šećeri.
Pod ugljenim hidratima podrazumevaju se sva jedinjenja koja sup o hemijskom sastavu polihidroksilni aldehidi ili polihidroksilni ketoni, kao i sva jedinjenja čijom hidrolizom nastaju. I pored toga, ova se grupa prirodnih proizvoda sastoji od raznovrsnih struktura. To su i mali molekuli proste građe, kao što su glukoza ili fruktoza, i polimeri velike molekulske mase i veoma složene građe, kao što su skrob i celuloza.
Ugljeni hidrati imaju raznovrsne i značajne uloge:
služe kao neposredni izvor energije za sva živa bića;
služe kao deponovani izvor hemijske energije;
služe kao strukturne jedinice ćelije, ćelijskog zida;
ulaze u sastav složenih, za život važnih biomakromolekula, na primer, glikoproteina, glikolipida ili nukleinskih kiselina i dr.
Najviše se ugljenih hidrata nalazi u biljkama. Zelene biljke sintetizuju ova jedinjenja procesom fotosinteze, polazeći od prostih neorganskih jedinjenja, ugljen-dioksida iv ode, uz učešće Sunčeve energije. Na taj način u biljkama, iz prostih, energijom siromašnih jedinjenja nastaju složeni, energijom bogati molekuli ugljenih hidrata.
Šećer i skrob su glavni ugljeni hidrati u ljudskoj ishrani, dok su glavni sastojci čovekovih tkiva glukoza i glikogen, polisaharid složene structure. Glikogen je, takođe, i rezervni polisaharid zivotinjskog organizma.
Oligosaharidi
Oligosaharidi se sastoje od dva, tri ili četiri molekula jednostavnih šećera. Najznačajniji su disaharidi (saharoza, laktoza i maltoza). Disaharidi se pod dejstvom enzima hidrolizuju do monosaharida. U industrijskim uslovima disaharidi se hidrolizuju pod uticajem kiselina i baza.
Saharoza
Saharoza je beli šećer dobijen iz šećerne trske i melase. Sastoji se iz molekula glukoze i molekula fruktoze. Daje slatki ukus voću, povrću i žitaricama. Beli konzumni šećer se skoro 100% sastoji iz saharoze. Sladak je i u praksi se koristi kao zaslađivač u proizvodnji napitaka i proizvoda od voća i povrća.
Slika 1. Saharoza
Laktoza
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET