Softver | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Softver". Rad ima 12 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


SEMINARSKI RAD
“POSLOVNA INFORMATIKA”
SEMINARSKI RAD: “SOFTVER”
Banja Luka, decembar 2009. god.
SADRŽAJ
UVOD …………………………………………….………………str. 3
POJAM I DEFINICIJA ………………………………………….str. 3
PODJELA ………………………………………………………..str. 4
Sistemski softver……………………………………….str. 4
Aplikativni softver………………………………………str. 5
OPERATIVNI SISTEM ………………………………………….str. 6
DOS………………………………………………………..str. 6
WINDOWS……………………….……………………….str. 7
WINDOWS 95……………….……………………….str. 8
WINDOWS NT………………….…………………….str. 9
SOFTVER ZA LIČNU PRODUKTIVNOST…………………….str. 10
ZAKLJUČAK……………………………………..……………….str. 11
LITERATURA ……………………………………………………str. 12
1. UVOD
Kao što ljudsko tijelo ne može funkcionisati bez nervnog sistema, tako ni hardware računara ne može raditi bez programske podrške-softvera.
Donedavno, računari su predstavljali zagonetku za sve izuzev stručnjaka koji su na njima radili. Prvi računari su bili slabi, skupi i teško su se programirali, ali kako su godine prolazile postajali su sve moćniji i jeftiniji, ali i komplikovani za rad. Zasluga za to što je u međuvremenu računarska obrada podataka izašla na svijetlo dana i postala svakodnevnim oruđem običnog čovjeka pripada prije svega operativnim sistemima, koji služe kao posrednici između programske nadogradnje i računara.
2. POJAM I DEFINICIJA
Vjerovatno najbolja definicija za pojam softvera potiče od Instituta inženjera elektrotehnike i elektronike (The Institute of Electrical and Electronics Engineers - IEEE), koja glasi:
Sveobuhvatni zbir informatičkih programa, procesa, pravila, dokumentacije I datoteka u vezi, koji čine dio operacija jednog informatičkog sistema naziva se softver.
Svaki intelektualni postupak koji se može algoritamski izraziti pomoću konačnog broja elementarnih operacija. Može se „predati“ kompjuteru da ga izvede. Na taj način je postignuto prenošenje rutinskog intelektualnog rada na mašinu. Jedan od ključnih i najsloženijih dijelova kompjuterskog sistema, koji omogućavaju prenošenje intelektualnog rada na kompjuterski sistem je sistemski softver i njegov glavni dio-operativni sistem, dok
se neposredni intelektualni rad, predstavljen u formi jednog ili više programa ili paketa programa, naziva aplikativni softver.
3. PODJELA
Osnovne kategorije softvera
Na osnovu gore navedenog može se zaključiti da se cio postojeći softver koji se koristi u kompjuterskom sistemu može podijeliti na dvije osnovne vrste:
sistemski softver
aplikacioni softver
3.1. Sistemski softver
Sistemski softver su svi programski dijelovi i cjeline koji su stalno prisutni u glavnoj memoriji kompjuterskog sistema, koji direktno ili indirektno korisniku omogućava lakše, jednostavnije i efikasnije korištenje hardvera tog sistema. On je na određeni način posrednik između aplikativnog softvera (korisnika) i hardvera kompjuterskog sistema. Sistemski softver najčešće ne daje korisnik direktno upotrebljive rezultate, nego se ti rezultati koriste interno u kompjuterskom sistemu. Tu spadaju svi programi (programski moduli ili paketi programa) bez kojih se kompjuter uopšte ne bi mogao aktivirati i bez kojih ne bi mogao obavljati zadatke koje mu korisnik zadaje. Količina ovih programa i kod najmanjeg kompjutera je relativno velika i dijelom zavisi od konfiguracije njegovog hardvera. Glavni dio sistemskog softvera čini operativni sistem. Njega u glavnom, zbog kompleksnost i skupoće, izrađuje proizvođač. On je baza, a ostali softver je nadgradnja na tu bazu.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET